Utjecaji globalnog zagrijavanja na ribarstvo i marikulturu u južnom Jadranu

Branko Glamuzina, Odjel Za Akvakulturu, Sveučilište Dubrovniku
unpublished
SAŽETAK U radu su opisane promjene u morskim i estuarskim ekosustavima Dubrovačko-neretvanske županije nastale kao posljedica globalnog zatopljenja. Promjene koje su već utvrđene, kao i one koje se predviđaju slijedećih godina, dovesti će do predvidljivih gubitaka u ribarstvu i marikulturi. Dodatno će priobalni morski i esturaski ekosustavi biti ugroženi smanjenim dotocima slatke vode uslijed predviđenog smanjenja padalina u regiji, kao i prevođenjem voda iz slijeva rijeke Neretve u dubrovačko
more » ... retve u dubrovačko područje. Raspravljene su navedene teme i predložena istraživanja i mjere koje je potrebno poduzeti u svrhu razvoja adaptivnog gospodarenja vodama i morskim resursima. UVOD Procesi globalnog zatopljenja i posljedičnih klimatskih promjena imati će dva glavna učinka na morske ekosustave južnog Jadrana i Dubrovačko-neretvanske županije: 1. Temperatura morskih ekosustava će se povećavati, posebice u plićim obalnim područjima Malostonskog zaljeva i delte Neretve 2. Uslijed smanjenih padalina i promijenjenih dotoka slatke vode doći će do promjena u slanosti, posebice u estuarskim, lagunarnim i drugim ekosustavima koji su tradicionalno pod utjecajem dotoka slatke vode. Rast temperature već ima značajne učinke na porast populacija pojedinih vrsta riba-orade u Malostonskom zaljevu i strijelke na ušću Neretve. Štete koje orade, rijetke prije desetak godina u ovom području, čine uzgajivačima školjkaša direktno se hraneći dagnjama i kamenicama s uzgojnih instalacija već su dosegle dramatične razmjere. Strijelka se na ušću Neretve pojavila zadnjih 5-6 godina, hrani se uglavnom ciplima i značajno smanjiva ulove lokalnih ribara, te uništava postojeće ribarske alate. Sve veća brojnost ovih toploljubivih vrsta je direktna posljedica zagrijavanja mora, koje omogućava migracije novih vrsta riba, produžava sezonu mrijesta starih toploljubivih vrsta i bolje novačenje mladih jedinka (Glamuzina i Dulčić, 2009). Promjene temperature i slanosti, najvažnijih okolišnih čimbenika morske vode, imati će teško sagledive posljedice na živi svijet i mora i slatkovodnih ekosustava delte Neretve. Neke od ovih promjena su već zabilježene, a neke mogu dovesti to velikih ekoloških i gospodarskih šteta. Do 2050. godine predviđa se znatno smanjenje padalina u slijevnom području Hercegovine (UNDP, 2009) iz kojeg se prihranjuju rijeke i izvori koji utječu u morski prostor Dubrovačko-neretvanske županije od
fatcat:7o263pha35corcbhycexhzk7cq