Država i naknada štete u vrijeme prirodnih nepogoda – o pravnoj zaštiti i transparentnosti

Bosiljka Britvić Vetma, Marko Turudić
2021 Zbornik Radova Pravnog Fakulteta u Splitu  
Prirodne nepogode za sobom ostavljaju nesagledive posljedice: smrt, ozljede i bolesti, ali i značajnu materijalnu štetu. Kako prirodne nepogode u kontekstu naknade štete predstavljaju izvanredne događaje, ne postoji odgovornost države za naknadu tako prouzročene štete svojim građanima. Ipak, država će često, iz solidarnosti sa svojim građanima i u skladu sa svojim mogućnostima, odabrati način naknade bar dijela prirodnom nepogodom prouzročene štete. Država tako može usvojiti i poseban zakon
more » ... i poseban zakon kojim se obvezuje nadoknaditi cijelu ili dio tako prouzročene štete. Ali ako država to odluči učiniti, ima li pravo iz primjene takvog zakona isključiti pravnu zaštitu i transparentnost? Može li tako normirano pružanje pomoći omogućiti nadležnim tijelima djelovanje bez sudskog nadzora i trošenje proračunskih sredstava na netransparentan način? Nažalost, Republika Hrvatska ima iskustva s donošenjem ovakvih posebnih zakona. Najsvježiji primjer potaknut je katastrofalnim zagrebačkim potresom iz ožujka 2020., koji je odnio jedan život, prouzročio brojne ozljede i materijalnu štetu koja se broji u desecima milijardi kuna. Drugi važan primjer potaknut je katastrofalnim poplavama u Gunji iz 2014. Sličnost motivacije za usvajanje tih zakona čini ih idealnim za uspoređivanje zakonodavnih rješenja iz 2014. i 2020., odnosno utvrđivanje kako je (i je li) navedenim zakonima modificirana (uskraćena) mogućnost korištenja pravnih lijekova, odnosno kolika je razina transparentnosti primjene navedenih zakona.
doi:10.31141/zrpfs.2021.58.140.441 fatcat:ifxvn6i4zbdtpnnse45ee3biie