Zagreb: Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, 2017, 236 str. Knjiga Jadranke Švarc, znanstvene savjetnice Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba, i Jasminke Lažnjak, redovite profesorice na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, naslova Innovation Culture in Crony Capitalism (Inovacijska kultura u klijentelističkom kapitalizmu) i podnaslova Does Hofstede's Model Matter? (Vrijedi li Hofstedeov model?), spoj je teorijskog i empirijskog istraživanja.

more »

... cijska kultura nedovoljno je istražena u Hrvatskoj, ali i na svjetskoj razini, a njezina je analiza važna jer razvoj i napredak inovacija neposredno pozitivno utječu i na ukupan društveni i ekonomski razvoj i napredak. U "Uvodu" se ističe upravo ta, među znanstvenicima često zastupana, postavka "da inovacije i poduzetništvo pridonose nacionalnoj konkurentnosti, ekonomskom prosperitetu i društvenom blagostanju". No, ukupan razvoj ovisi i o institucionalnim uvjetima, a odnos prema inovacijama, koje tvore složeni i kontekstualni društveni fenomen, bitan je jer će gospodarstvo brže rasti kad su inovacije povećane u vlastitom društveno-ekonomskom okruženju. Bitna je i sposobnost društva da stvara poticajne institucionalne uvjete poput tzv. nacionalnoga inovacijskog sustava (str. 15). Zato je primijenjen model Geerta Hofstedea temeljen na teoriji nacionalne kulture i istraživanja nacionalne inovacijske kulture, a koji je, premda izložen mnogim kritikama, umnogome potvrđen, pogotovo kad se u obzir uzmu međuregionalne razlike. To je utjecalo na prihvaćanje koncepta empirijskog istraživanja nacionalne i regionalne kulture s pomoću dimenzija kulture (str. 18-19), čime se povezuju i uvjeti za uspješnost inovacija i poduzetništva. U prvom dijelu knjige, "Teorijska pozadina", u pet se poglavlja i niz potpoglavlja iznose teorijski koncepti i ishodi empirijskih istraživanja pojedinih aspekata inovacija, društvenih determinanti inovacija, inovacijske kulture, koncepata nacionalne kulture i regionalne inovacijske kulture. U prvom poglavlju ("Inovacije") izložene su inovacije kao "jedan od osnovnih koncepata u ekonomskoj teoriji", koje se prepoznaju u razvoju od doba industrijske revolucije do suvremene ekonomije. Predstavlja se niz teorija inovacija, počevši od one Schumpeterove, po kojoj su inovacije glavni pokretač ekonomskog rasta i društvenog prosperiteta, pa do inovacija kao ključnog čimbenika rasta produktivnosti, neoklasičnog modela rasta R. M. Solowa zasnovanog na egzogenim tehnološkim promjenama, evolucijske teorije tehnoloških promjena te utjecaja klijentelističkog kapitalizma na netransparentni tranzicijski proces (V. Franičević i I. Bićanić). Slijede razmatranja i niza drugih aspekata inovacija. U poglavlju "Koncepti nacionalne kulture" najprije se izlažu najpopularniji modeli nacionalne kulture i njihovih dimenzija ili vrijednosnih orijentacija. To su, među inim, modeli G. Hofstedea, S. H. Schwartza, R. Ingleharta, F. Trompenaara i C. M. Hampden-Turnera te GLOBE projekt R. J. Housea. U četirima potpoglavljima autorice potom pružaju kratki pregled teorija s osvrtom na Hrvatsku (Inglehartove, Schwartzove, Trompenaarove i Hampden-Turnerove teorije te pregled GLOBE projekta). U potpoglavlju "Kratki pregled Hofstedeovog modela" potom detaljnije iznose obilježja modela koji