Dvije decenije predstavljaju sasvim dovoljnu vremensku distancu za značajne iskorake u historiografskoj produkciji ma o kojem se razdoblju radilo. Objavljivanje izvorne građe predstavlja najznačajniji korak u stvaranju pretpostavki za opsežnija historiografska istraživanja. Osmansko razdoblje jedan je od onih perioda čiji konačni historiografski rezultati, uslijed jezičkih i drugih specifičnosti, umnogome ovise upravo o publiciranju izvorne građe, što omogućava iskorak iz reduciranih

more »

... lističkih, osmanističkih istraživanja u široko istraživačko polje izvan toga kruga. U fokusu ovoga razmatranja jesu osmanski izvori kao doprinos bosanskohercegovačkoj historiografiji. Razmatrajući pristup navedenom pitanju, opredijelili smo se za princip osvrta samo na cjelovite, osmanske izvore obimnijeg sadržaja bez nekih pojedinačnih, sitnijih prijevoda koji su se pojavili u literaturi. U tom kontekstu osvrnut ćemo se na tri osnovna pitanja, i to: 1.Značaj objavljivanja izvora osmanske provenijencije, 2.Vrste objavljenih izvora kao pretpostavka za izučavanje pojedinih pitanja iz prošlosti Bosne i 3.Metodološki pristupi u obradi izvora. Kroz navedena pitanja bit će prezentirani i vrednovani osnovni rezultati u oblasti publiciranja historijskih izvora osmanske provenijencije, objavljenih kod nas u periodu od 2000. godine do danas. U naznačenom razdoblju dominiraju dvije vrste osmanskih izvora – osmanski popisni defteri i sidžili. U tom smislu razmatrat će se vremenska, prostorna i problemska dimenzija ovih izvora. Želimo ukazati na to koja razdoblja i područja pokrivaju i koja je pitanja moguće aktualizirati i valorizirati na temelju spomenutih izvora