Kaznene ekspedicije komunističkih vlasti protiv širokobriješke protu komunističke gerile 1945. - 1948

Hrvoje Mandić
2020 Hum  
UDK: 94(497.6 Š. Brijeg)"1945/1948" Prethodno priopćenje Primljen 15. V. 2020. Hrvoje Mandić Središnji ured za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu hmandic@unizg.hr KAZNENE EKSPEDICIJE KOMUNISTIČKIH VLASTI PROTIV ŠIROKOBRIJEŠKE PROTUKOMUNISTIČKE GERILE 1945. -1948. GODINE Sažetak Protukomunističke gerile su naoružane skupine koje su se u poratnome razdoblju suprotstavljale novouspostavljenomu komunističkom režimu. Širokobriješka protukomunistička gerila bila je jedna od najbrojnijih u zapadnoj
more » ... ojnijih u zapadnoj Hercegovini poslije Drugoga svjetskog rata, a vojno i politički organizirali su se u lipnju 1946. te utemeljili Prvi hercegovački ustaško-križarski zdrug pod zapovjedništvom ustaškoga satnika Bože Mandića. Politički cilj protukomunističke gerile bio je rušenje komunizma zbog zločina koje su partizani počinili nad Hrvatima i drugim narodima pred kraj Drugoga svjetskog rata i nakon njegova završetka. Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) označila je navedenu gerilu kao prijetnju za proces uspostave vlasti. Pomoću represivnoga aparata KPJ organizirala je niz kaznenih ekspedicija s ciljem likvidiranja istih na prostoru zapadne Hercegovine. Protukomunistička gerila je u poraću, u borbi za život, u uvjetima stalnih sumnjičenja, izdaja i pogibija od strane tajne policije KPJ, počinila zločine najčešće prema narodnim odbornicima, njihovim obiteljima i članovima Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Agenti UDBA-e u početku nisu imali uspjeha u likvidaciji protukomunističke gerile te je KPJ utemeljenjem dobrovoljačke milicije i angažiranja uhoda po selima organizirala niz kaznenih ekspedicija u kojima su agenti UDBA-e od 1946. do 1948. pobili većinu širokobriješke HUM XV (2020.) 23 Hrvoje Mandić protukomunističke gerile. Preostale uhvaćene širokobriješke gerile osudili su na smrt strijeljanjem ili na višegodišnju robiju. Ključne riječi: Široki Brijeg; protukomunistička gerila; Božo Mandić; Benedikt Benko Penavić; Vinko Škrobo; UDBA; KNOJ Uvod Protukomunističku gerilu, u narodu poznatu kao škripari ili križari, najčešće su činili pripadnici poraženih oružanih snaga NDH koji su se odbili predati komunističkim vlastima u poraću. Pripadnici ove gerile u Hercegovini, zbog kaznenih ekspedicija tajne policije KPJ, sve su teže mogli opstajati u blizini svojih kuća, pa su se skrivali u planinskim područjima Vrana, Ljubuše i Čvrsnice. Prema istraživanjima povjesničara Ivice Lučića, nakon što su partizani zauzeli Hercegovinu, oko 800 ljudi povuklo se u šume. "Nakon amnestija 1945. i 1946. veći se broj predao, dok je oko 87 osoba, uglavnom pripadnika poraženih oružanih snaga NDH, ostalo u šumama raspoređeno u 13 grupa. Protukomunistička gerila se vojno i politički organizirala i prozvala križarima. " 1 Fra Dominik Mandić je u svome referatu Križari -borci protiv Tita u Hrvatskoj iz 1946. istaknuo kako postoji bitna razlika između starih i novih križara u Hrvatskoj. Stari križari bili su odgojna organizacija katoličke mladeži i grana Katoličke akcije. Mandić navodi kako su novi križari vojnici koji su se borili u svojoj domovini s puškom u ruci protiv nasilničkoga režima maršala Josipa Broza Tita. Nadalje, ističe kako jedni s drugima nemaju nikakve genetičke i organizatorske veze, ali imaju zajednički naziv i opće kršćanske ideale. "Noviji križari, a riječ je o hrvatskim protukomunističkim snagama koje se bore protiv komunistaateista, nastavili su borbu protiv Titova režima i njegove vojske nakon zauzimanja cijele Jugoslavije. " U nastavku referata Mandić navodi kako su križari spontano i u početku, bez ikakvih međusobnih veza, nastajali kao razasute borbene grupe po šumama i planinama, sastavljene od 1 Ivica Lučić, "Hrvatska protukomunistička gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951. ", Časopis za suvremenu povijest, Zagreb, god. XLII. (2010), br. 3., str. 650. HUM XV (2020.) 23 Hrvoje Mandić 1945. jer je zapovjednik Božo Mandić 5 to izričito zabranio. 6 Povjesničar Lučić smatra kako se malomu broju njih sudilo, a i kada se sudilo, često su to bili montirani sudski procesi. "Škripari su u poraću, u očajničkoj borbi za život, u uvjetima stalnih sumnjičenja, izdaja i pogibija od strane tajne policije KPJ počinili zločine najčešće prema narodnim odbornicima, njihovim obiteljima i članovima Saveza komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). " 7
doi:10.47960/2303-7431/23.2020.109 fatcat:v5wfjlnujreohcidmvgfiwwmq4