Perceived Self-Stigmatization of Patients Hospitalized at Psychiatry Department of Clinical Hospital Centre Rijeka
Percipirana samostigmatizacija pacijenata hospitaliziranih u Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka

Roberto Licul, General Hospital Pula, Service for Surgery, Pula, Croatia, Ika Roncevic-Grzeta, Rijeka University Hospital Centre, University Department of Psychiatry, Rijeka, Croatia
2019 Socijalna psihijatrija  
Cilj rada bio je ispitati samostigmatizirajuće stavove ispitanika iz skupine oboljelih od duševnih bolesti i utvrditi njihov stupanj samopoštovanja i samoefikasnosti u usporedbi s ispitanicima iz kontrolne skupine ispitanika iz opće populacije. U istraživanju je sudjelovalo 176 ispitanika podijeljenih u dvije skupine. Ispitivanu skupinu (74 ispitanika ) činili su pacijenti hospitalizirani u Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka, a kontrolna skupina (102 ispitanika) izabrana je iz uzorka opće
more » ... iz uzorka opće populacije. Svi ispitanici su popunili sljedeće upitnike: Rosenbergovu ljestvicu samopoštovanja i Ljestvicu opće samoefikasnosti, dok su pacijenti popunili i Upitnik o procjeni samostigmatizacije, konstruiran samo za potrebe ovog istraživanja. Oboljeli od duševnih bolesti iskazali su statistički značajno nižu razinu samopoštovanja i samoefikasnosti u odnosu na opću populaciju. Dobiveni rezultati pokazali su statistički značajnu, negativnu korelaciju između stupnja samopoštovanja i samoefikasnosti u odnosu na percipiranu samostigmatizaciju. Znači, ispitanici s nižim rezultatima na samopoštovanju i samoefikasnosti imaju izraženije samostigmatizirajuće stavove. Takvi stavovi su refleksija društvenih stereotipa prema osobama s mentalnim bolestima te njihovog prihvaćanja i primjene od duševnih bolesnika, što su preduvjeti nastanka samostigme. Samostigmatizacija ima dalekosežne posljedice na kvalitetu života, životnu funkcionalnost te socijalne i društvene interakcije pogođenih pojedinaca. / The aim of this paper was to examine the self-stigmatizing attitudes of the examinees from the group of mentally ill patients and determine their level of self-esteem and self-efficacy while comparing their results with those of examinees from the control group from the general population. 176 participants were included in this research and divided into two groups. The first group (74 subjects) consisted of patients hospitalized at the Psychiatric Department of the Clinical Hospital Centre Rijeka and the second, control group (102 subjects) was selected from a sample of the general population. The respondents were given a questionnaire that consisted of the Rosenberg Self-Esteem Scale and the General Self-Efficacy Scale, while psychiatric patients were also given the questionnaire for assessing self-stigmatization which was designed for the purpose of this research. The first group (psychiatric patients) has statistically significantly lower levels of self-esteem and self-efficacy than the examinees from the general population. Our results show statistically significant negative correlation between the degree of self-esteem and self-efficacy in relation to perceived self-stigmatization. Those participants with lower levels of self-esteem and self-efficacy have more self-stigmatizing attitudes. These attitudes reflect the stereotypes about people with mental illness present in society and subsequently the acceptance and application of those stereotypes by the psychiatric patients, which are the preconditions for self-stigma. Self-stigmatization has farreaching consequences on the quality of life, life functionality, and the social interaction of affected individuals. Soc. psihijat. | 47 (2019) | 433-448 IZVORNI ZNANSTVENI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER R. Licul, I. Rončević-Gržeta: Percipirana samostigmatizacija pacijenata hospitaliziranih na Klinici za psihijatriju KBC-a Rijeka. Soc. psihijat. Vol. 47 (2019) Br. 4, str. 433-448. UVOD Prema Rječniku hrvatskoga jezika, pojam stigma (grč. στίγμα) označava neko nepoželjno obilježje ili žig, odnosno u prenesenom značenju to je "trajna sramota koja prati čovjeka u životu" (1), ili "znak sramote i beščašća" (2). Termin stigma ima nekoliko različitih značenja, a sva su označena negativnim predznakom, odnosno označava nekog tko se izdvaja od ostalih, nekog tko izlazi iz okvira "normalnog". Važno je razumjeti povijesni kontekst ovog pojma kako bi se što bolje razumjelo njegovo današnje značenje. Stigma je danas povezana s predrasudama, a u kontekstu kakvom je danas poznajemo, prvi put je spominje francuski sociolog Émile Durkheim (3), dok prvu definiciju nudi kanadsko-američki sociolog Erving Goffman (4). Suvremeni koncept stigmatizacijskog modela ponudili su 2001. godine američki sociolozi Bruce G. Link i Jo C. Phelan koji smatraju da je za pojavu stigme potrebno 6 osnovnih komponenti: etiketiranje (labelling), stereotipiziranje, separacija, gubitak (društvenog) statusa, diskriminacija i zavisnost stigme o moći (5). Iako stigma ostavlja značajne posljedice na stigmatiziranog pojedinca, protiv stigme postoje načini suzbijanja i smanjenja njezinog utjecaja, a to se odvija na nekoliko razina (6): intrapersonalnoj, interpersonalnoj, instituci-R. Licul, I. Rončević-Gržeta: Perceived Self-Stigmatization of Patients Hospitalized at
doi:10.24869/spsih.2019.433 fatcat:roiuj46cjrar7gtykbirjjetee