U stručnoj literaturi o našem književnom akcentu u više na- vrata je naglašeno da još nema uvjeta za konačnu kodifikaciju ortoepskog standarda i da se problem kodifikacije književnog akcen- ta može smatrati otvorenim. U svakom slučaju, savlađivanje knji- ževnog akcenta suočava se s ozbiljnim poteškoćama na cijelom području hrvatskosrpskog jezika. Mišljenje da na tom području nema u akcentu strukturalnih razlika traži argumentaciju takvih iznalaženja na planu dvovarijantnosti. Međutim, šarolika

more »

... ijalekat- ska slika i nejednak kulturni kontinuitet i tip kulture markiraju jezično izražavanje. Zbog toga mislim da se u hrvatskosrpskom jeziku moraju zapažati i proučavati zonalna svojstva književnog akcenta. Potpuno novoštokavsko prilagođavanje akcenta u sistem- ski relevantnom vidu i bogatom vokabularu u nadgradnji ocrtava se kao zona štokavske Dalmacije, a očituje se u mijenjanju i mjesta i intonacije (a ne samo intonacije) silaznog akcenta (vio- linistkinja : violinistkinja ~ violinistkinja). Naš akcenat, promatran sinkronijski, a upotrebljavan prema zonalnim svojstvima, može se promatrati i kao stupanj prilagođenosti u odnosu na ishodišni akce- nat, ali ne i u odnosu na drugačiji način prilagođavanja. Na drugom mjestu zadržao sam se na tom procesu shvaćajući ga lcao stilističko pitanje?