Kasim Dobrača ORIJENTALNI MEDICINSKI RUKOPISI U GAZI HUSREVBEGOVOJ BIBLIOTECI* Rukopis potječe iz XVIII ili XIX stoljeća

unpublished
U Gazi Husrev-begovu biblioteku ubrzo po njenom osnutku 1537. godine, i kasnije, dospjelo je dosta knjiga sa područja raznih nauka. Među djelima koja obrađuju raznovrstan naučni materijal nalazi se lijep broj djela iz medicinske literature na arapskom, turskom i perzijskom jeziku. To je zapravo dio ogromne orijentalne medicinske literature, koja je nastala i razvijala se u krugu islamske kulture na Srednjem i Bliskom istoku. Procvat medicinske nauke i njene literature u tom krugu nalazi svoje
more » ... rugu nalazi svoje korijene u mnogim islamskim zasadama i propisima. Po islamu je čuvanje zdravlja dužnost svakom čovjeku, a dosljedno tome zabranjuje mu se sve ono, što bi ugrozilo ili oštetilo njegovo zdravlje. U tom smislu značajni su islamski propisi o čistoći, o odstranjivanju nečistoće, o zabrani upotrebe alkohola itd. Poznato je i to da je Muhamed (a.s.) sam uzimao lijekove po savjetu ljekara, kad mu je to bilo potrebno, a upućivao je i svoje sljedbenike da to čine. Značajne su u tom pogledu njegove riječi: "Za svaku bolest ima i lijek, pa ako se pronađe i pogodi pravi lijek jedne bolesti, ona će -Božijom pomoćibiti izliječena". U drugoj verziji ove izreke kaže se još: "...izuzev starosti i smrti". "Bog nije dao ni jednu bolest, a da za istu nije dao i lijek, što znaju oni koji su znani i učeni, a ne znaju neznalice." Nekoliko pustinjskih Arapa (nomada) dođoše jednom prilikom i zapitaše Muhameda (a.s.): "Možemo li i smijemo li (po islamu) uzimati lijekove i liječiti se od bolesti?" -"Da, ljudi Božiji, -reče im on, -liječite se, jer je Bog za svaku bolest dao i lijek!" *) U Sarajevu je od 1. do 3. oktobra 1970. godine održan Prvi kongres za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije. Među ostalim referatima na tom kongresu održao je i prof. Kasim Dobrača referat pod naslovom: »Orijentalni rukopisi s područja medicine, veterine i farmacije u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu«. Kraći izvod iz tog referata štampan je u Zborniku radova toga kongresa, iste godine u Beogradu. Dobračin referat je štampan na stranama 319-323. U ovoj prilici donosi se cjelokupan ovaj referat s tom razlikom, što su rukopisi iz veterine izostavljeni, jer su oni obuhvaćeni u drugom radu, koji se donosi u ovom svesku Anala. 1. AL-QANUN FI'T-TIBB, L. 160; 21 x 15. -3945,2 Kanun, poznato medicinsko djelo, što ga je napisao Abu Ali al-Husain b.'Abdullah Ibn Sina (Avicenna), umro 428/1037. Kao što je poznato, pisac je u ovom svom djelu pokušao sistematski i logično srediti cjelokupnu medicinsku nauku. Djelo je, uz to, pisano vanredno lijepim i jasnim arapskim jezikom. Njegov ogromni značaj u medicinskoj nauci Srednjeg vijeka uopće, kao i njegova uloga i uticaj u izučavanju medicinske nauke kroz pet vijekova te istorijske epohe, poznati su u povijesti medicine naročito ljekarima, pa zato mi ovom prilikom ne želimo i nemamo šta o tome govoriti. (Vidi o tome Predgovor, što ga je napisao dr. Hamdija Karamehmedović, prevodu djela Mugaz al-Qanun od Ibn an-Nafisa, -Sarajevo 1961). Da napomenemo ovdje samo to, da Ibn Sina, pored klasičnih izvora grčkih (Galena, Hipokrata i Aristotela), Rukopis je donesen iz Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. L. 231; 24 x 17. Komentar medicinskom djelu al-Kulliyyat. Osnovno djelo (al-Kulliat) napisao je Ibn Sina (Avicenna), umro u Hemedanu 428/1037. To je, zapravo, dio njegovog opsežnog i čuvenog djela al-Qanun. Ovaj komentar tomu djelu napisao je Ibrahim b. 'Ali b. Muhammad a-Sulami al-Qutb al-Misri, umro u Nisaburu (u Perziji) 618/1221. Pisac komentara na nekim mjestima odstupa od mišljenja i tumačenja Ibn Sina-a, pozivajući se na druge autoritete u medicini. Djelo je dovršeno 606/1209, a sudeći po pisanju i papiru, držimo da je i naš rukopis iz tog doba, pa je, dakle, star oko 760 godina, i svakako jedan od najstarijih, ako ne i najstariji rukopis ovog djela u svijetu. 59 3. ŠARH AL KULLIYYAT 3864 4. ZBIRKA, 9.L.254, 31 x 22 3749 1. At-Tibb an-nabawi Kraće djelo o liječenju i lijekovima na osnovu tradicije. Napisao Abu 'Abdullah Muhammad b. 'Abdulwahid b. Ahmad b. 'Abdurrahman al-Maqdisi, umro 643/1245. Rad je rijedak i, kako se vidi, starog datuma. Bugyat a-sa'il Kraće djelo iz područja medicine. To je skraćena prerada (muhtsar) opširnijeg medicinskog djela al-Masa'il, što ga je napisao Hunain b. Ishaq, umro 260/873. Ovo njegovo osnovno djelo napisano je za početnike u medicini. Ovu skraćenu preradu toga djela napisao je Muhammad b. Ibrahim b. Sa'id al-Ansari, umro 749/1348. Djelo je rijetko; bibliografski izvori, koji su nam pri ruci, ne navode ga, što znači da im je nepoznato. Zasnovano je na naučnom posmatranju čovjekove prirode i na fiziološkim i psihičkim analizama organizma. Ar-Risala al-Muđahhaba "Zlatna knjiga" -Kraći rad iz područja medicine, što gaje napisao Abu'l-Hasan 'Ali b. Musa ar-Rida, umro 203/818. Rad je napisan za Halifu Me'muna, i izrađen, uglavnom, na znanstvenoj osnovi i iskustvima, a mjestimice, tu i tamo, uvuklo se i po koje sujevjerje. Pisac se mjestimice poziva na stare grčke i indijske ljekare.
fatcat:a6qkg5bszzfhnbxewlhwj46btu