Očaj i sreća u doba nesreće: raznolikost ženskih doživljaja karantene za vrijeme COVID-19 pandemije
2021
Sociologija i prostor
Izvorni znanstveni rad Očaj i sreća u doba nesreće: raznolikost ženskih doživljaja karantene za vrijeme COVID-19 pandemije M a r i j a B r a j d i ć V u k o v i ć Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Hrvatska e-mail: marija@idi.hr K a r i n D o o l a n Sveučilište u Zadru, Odjel za sociologiju, Hrvatska SAŽETAK Pojmovi pandemijskih društvenih praksi, kapitala i ekonomije brige uokviruju ovaj rad koji se bavi osjećajima, mislima i praksama žena tijekom karantene u prvom valu pandemije
more »
... lesti COVID-19 u travnju 2020. godine u Hrvatskoj. Temelji se na uvidima dobivenima online istraživanjem u kojem je sudjelovalo 213 visokoobrazovanih žena različite dobi. Postavljena pitanja bila su otvorena i omogućavala prikupljanje osobnih narativa: tražene su ključne riječi za koje sudionice smatraju da dobro opisuju svijet, njihovu obitelj i prijatelje te njih same za vrijeme pandemije kao i iskustva svakodnevnice i razmišljanja o vlastitom životu i budućnosti u kontekstu pandemije. Nalazi ovog istraživanja pokazuju da responzivne pandemijske prakse prožimaju svakodnevnicu žena u karanteni, da su njihovi životi u karanteni rutinirani, emotivno kompleksni, kao i da su žene s malom djecom premorene i preopterećene te da karantena naglašava rodne nejednakosti. Odgovori sudionica također ilustriraju otpornost u kriznoj situaciji zahvaljujući dostupnim materijalnim resursima, ali i kako su neke od njih u prekarnim pozicijama i zabrinute za moguću nepovoljnu promjenu svog ekonomskog statusa. Otpornosti nekih od njih doprinose i kvalitetni odnosi s drugima kao i njihovi hobiji, koji uključuju vježbanje online joge ili pak online kulturne sadržaje. Učinci pandemije prema našim sugovornicama mogu uključivati ekonomsku krizu, produbljivanje nejednakosti, ograničenja ljudskih sloboda te otuđenost među ljudima, ali i veću brigu za prirodu, politički i ekonomski zaokret prema održivijem društvu te jačanje solidarnosti. Ključne riječi: ženski narativi, karantena, COVID-19, pandemijske prakse, kapitali, rodne nejednakosti. S o c i o l o g i j a i p r o s t o r Sociologija i prostor, 59 (2021) 219 Posebno izdanje: 241-265 Urgentne javnozdravstvene situacije rijetko se istražuju u vrijeme kad se događaju. No to bi trebalo raditi. Rhodes i Lancaster (2020.: 177). Despair and Happiness in the Time of Unhappiness: The Variety of Women's Experiences of Quarantine during the COVID-19 Pandemic M a r i j a B r a j d i ć V u k o v i ć Abstract The article draws on concepts such as pandemic social practices, economy of care and capitals in order to explore women's feelings, thoughts and practices during the first wave of the COVID-19 pandemic lockdown in Croatia in April 2020. It is based on on-line research which gathered the responses from 213 women of different age groups who, based on their educational level and profession, belong to the dominant class. The research consisted of a series of open questions which enabled the collection of personal narratives. Our study participants noted key words they felt captured the world, their family and friends, and themselves during the pandemic as well as what their daily lives look like during lockdown and what thoughts they are having about their lives in the present and future. Our findings show that responsive pandemic practices shape everyday life during lockdown, that life during lockdown is routinised, emotionally complex, that women with small children are overburdened and exhausted and that lockdown sharpens gender inequalities. We find that being financially secure adds to our participants' resilience, as well as that some of them are in precarious positions and concerned about their financial prospects. Good relationships with others and hobbies, which include on-line yoga and on-line cultural practices, are also conducive to their resilience. According to the women participating in our study, the pandemic may result in an economic crisis, deepening inequalities, curbed personal freedoms and alienation among people, but it may also lead to more concern for nature, a political and economic shift to a more sustainable society and strengthened solidarity.
doi:10.5673/sip.59.0.9
fatcat:jrcprz47ljernljd4yv7ou3jmq