Nenad Karajić, Lidija Japec i Mirna Krivokuća: Rezultati gap analize; Lidija Japec (ur.) Priručnik za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina
Nenad Karajić, Lidija Japec, Mirna Krivokuća
2018
Revija za socijalnu politiku
unpublished
Zagreb, WYG Savjetovanje, 2017., 256 str. PRIRUČNIK ZA VIJEĆA I PREDSTAVNIKE NACIONALNIH MANJINA Lidija Japec (ur.) Ljubomir Mikić, Lidija Japec, Nenad Karajić, Mario Protulipac, Tomislav Se-svečan i Tatjana Tihomirović Zagreb, WYG Savjetovanje, 2017. , 104 str. Važan dio socijalne politike je i zaštita ljudskih i manjinskih prava. Hrvatska je pre-uzela obvezu zaštite ljudskih i manjinskih prava svojim članstvom u UN-u, najvažnije organizacije u sustavu zaštite ljudskih pra-va. Visoki standardi
more »
... zaštite ljudskih prava i obveze utvrđene međunarodnim ugovori-ma te zakonodavstvo EU-a nameću obve-zu poštovanja prava pojedinaca i u sklopu toga prava pripadnika manjinskih skupina. Manjinska prava samo su dio ukupnog su-stava ljudskih prava i u Europi i u svijetu ne postoji njihovo jednoobrazno rješava-nje. Slijedom navedenog, nema jednoznač-ne definicije nacionalne manjine. Tako se u raznovrsnim međunarodnim dokumentima spominju etničke, religijske, rasne i druge manjine, ali s vrlo različitim problemima, mogućnostima i pravima koje te skupine imaju. Hrvatska je većinu mjerila ugradila u svoje zakonodavstvo, ali kada je riječ o pravima nacionalnih manjina, nepovoljno i zahtjevno gospodarsko i socijalno stanje u prvom desetljeću njezine samostalnosti obilježeno je značajnim jazom između nor-mativnog i stvarnog stanja. Ujedno, uslijed određenih slabosti, pravno-institucionalni okvir zaštite manjinskih prava i popis pri-znatih nacionalnih manjina mijenjani su od samostalnosti Hrvatske do danas više puta. Stanje se značajno poboljšalo početkom demokratskih promjena 2000. i pojačanim naporima vlasti da se Hrvatska snažnije uključi u međunarodnu zajednicu. Tako su stvoreni uvjeti koji bi trebali omogući-ti da manjine stvarno ostvaruju prava koja im pripadaju. Potrebno je podsjetiti kako su prvi izbori za vijeća i predstavnike na-cionalnih manjina održani su 2003./2004. godine. Te je izbore obilježio slab odaziv birača, a popraćeni su s razmjerno brojnim organizacijskim i komunikacijskim poteš-koćama. Naredni izbori održani su 2007., 2011. i 2015. godine. U želji poboljšanja položaja nacional-nih manjina, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hr-vatske, uz pomoć sredstava iz EU progra-ma IPA 2012, Pomoć u tranziciji i jačanje institucija inicirao je i sufinancirao projekt »Potpora vijećima nacionalnih manjina na lokalnoj razini«. Projekt su zajednički pro-veli WYG Savjetovanje i Teched Savjeto-davne usluge. Skupina istraživača Nenad Karajić, Lidija Japec i Mirna Krivokuća pri-premili su »Finalnu sintezu rezultata inte-grirane GAP analize« posvećenu provedbi projekta te predložili više mjera za pobolj-šanje stanja. Osnovni cilj i svrha projekta je da se putem GAP analize postigne širi uvid u aktualnu pripremljenost i mogućnosti vi-jeća i predstavnika nacionalnih manjina za korištenje zajamčenih prava i sloboda koja im Republika Hrvatska osigurava poseb-nim zakonima i programima usmjerenima na zaštitu i ostvarivanje manjinskih pra-va. Predmet GAP analize jest opis uloge i procjena kapaciteta vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Opći cilj GAP ana-lize jest procjena kapaciteta i mogućnosti
fatcat:iimyw5cfl5bmxgcocys7blabdm