Ivica Kelam: Genetički modificirani usjevi kao bioetički problem

Lidija Knorr
2016 Filozofska Istraživanja  
Recenzije i prikazi 374 nim eshatološkim pozicijama zapadne filo zofije, kako u njihovoj kršćanskoj varijanti, tako i komunističkom eshatonu razotuđenog društva s kojim ranije i sam autor polemizi ra u svojim djelima. Osim suprotstavljanja svakom povijesnom apsolutizmu, Camus se, kako Kukoč pokazuje, suprotstavlja i mraku europskog sjevera kojemu za pandan postav lja sunčanu misao Mediterana. Kroz anali zu spomenutog, Kukoč prikazuje osnovne Camusove ideje, od ideje revolta -opet u suprotnosti
more » ... opet u suprotnosti spram ideje revolucije -do razu mijevanja odnosa povijesti i prirode, Boga i čovjeka. U posljednjem prilogu kojim se za ključuje i temat i sam zbornik, Anita Lunić (Split) analizira prisutnost Camusovih ideja u prozi, drami i lirici književnika Antuna Šolja na. Pritom posebnu pažnju posvećuje odnosu prema neizvjesnosti egzistencije (apsurdu), odnosu prema nihilizmu i filozofiji povijesti (Povijest nasuprot Prirodi uz paralelno pitanje tzv. negativnog nihilizma) te odnosu prema aktualnim ideologijama koji je kod obojice autora praćen vizionarskim novim političkim rješenjima: kod Camusa idejom federacije i svjetske vlade, a kod Šoljana idejom kantoni zacije Europe prema uzoru na Švicarsku. Raznolikost tema sadržanih u ovom, drugom po redu, zborniku radova s Mediteranskih ko rijena filozofije pokazuje svu širinu tema sim pozija, kao i njegov pluriperspektivni i multi disciplinarni karakter. Mediteran je, kao koli jevka zapadnoeuropske filozofije i znanosti, primjeren okvir za razmatranje kako aspekata njihove povijesti, tako i aktualnih pitanja. A, kao prostor komunikacije kultura, također se pokazuje primjerenim za ispitivanje među sobnih utjecaja i komparativne studije, kako kultura s Mediterana, tako i onih izvan. Mare nostrum je u tom smislu, nasuprot shvaćanju mora kao elementa razdvajanja, spona, uvjet moguće komunikacije, kulturne i intelektu alne razmjene i povezivanja. Slično njemu, i Mediteranski korijeni filozofije su ostvarili komunikaciju, razmjenu i suradnju domaćih i stranih znanstvenika iz različitih polja i discipli na, a čemu je svjedok i ovaj, veoma informa tivan i prilozima bogat, zbornik. Pergamena -Visoko evanđeosko teološko učilište -Centar za integrativnu bioetiku, Zagreb -Osijek 2015. Djelo Genetički modificirani usjevi kao bio etički problem autora Ivice Kelama izdano je 2015. godine pod nakladništvom Pergamene, Visokog evanđeoskog teološkog učilišta u Osijeku i Centra za integrativnu bioetiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Djelo je dorađeni i prošireni tekst autorove doktorske disertacije, a nastalo je u sklopu istraživačkog programa Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku. Ovo opširno djelo daje nam dobar temelj ni uvid u problematiku kojom se autor bavi, s naglaskom na detaljnu razradu svake teme koja je na bilo koji način povezana uz glavnu temu djela. Kroz pregled samog sadržaja knji ge možemo odmah uočiti da se radi o djelu koje može služiti kao temeljna literatura sva kome tko se počinje zanimati za ovu tematiku, a istovremeno je i dobro sustavno napisano djelo za sve one koji su već počeli proučava ti ovu problematiku. Budući da ova tematika nije usko vezana uz jedan problem ili jedno područje proučavanja, autor izvanredno plu riperspektivnim pogledom integrira naizgled nespojive poglede u djelo široke uporabe i značenja. Knjiga se sastoji od četiri glavna dije la koja su podijeljena u nekoliko poglavlja, a koja završavaju zanimljivim odabirom »Prilo ga«. Ključni problem tehnologije genetičkog modificiranja je, kako navodi sam autor: »... život je suviše složen da bi se mogao rastaviti i tumačiti samo na razini gena, jer veliki utjecaj ima ju međusobna interakcija gena i okolina. Zastupnici tehnologije genetičkog modificiranja smatraju, tako reći, da se »život« može slagati poput LEGOkoc kica: ubaci se gen jedne vrste u drugu i dobije se željeno svojstvo.« (str. 17) Nadalje, ključni problem kojeg navodim uve like je povezan s novcem, kojeg i autor smatra usko povezanim s razvojem genetički modifi ciranih organizama jer, piše, kako su upravo genetički modificirani usjevi još samo jedan proizvod u nizu svojih tvoraca. Međutim, hra na ne smije biti još samo jedan od proizvoda u nizu kojima se manipulira radi većeg profita pa sukladno tome autor navodi i glavnu hipo tezu ovog djela:
doi:10.21464/fi36213 fatcat:i3b7msfelzhyvpehszlurifmga