SAŽETAK Cilj članka je dokumentirati i kontekstualizirati slike prosvjeda koje su se pojavile u Sloveniji u prvoj polovici 2020. godine pomoću medijskih izvora, intervjua i terenskog rada. U radu se razmatra kako je vlada koristila pandemiju bolesti COVID-19 i vlastitu poziciju moći kako bi pokušala promijeniti kanon slovenske kulture, povijesti i umjetnosti. Članak se fokusira na prosvjede i prosvjedne materijale umjetnika i drugih kreativaca koji su se pridružili prosvjednom pokretu i daje

more »

... rinos razumijevanju političkih i kulturnih procesa koji su se odvijali u Sloveniji u razdoblju između 2020. i 2021. godine. Umjetnost, nekad "funkcija građanske svijesti o slobodi", u vrijeme trećeg mandata Janeza Janše sve više gubi na snazi. Jačanje neoliberalizma i uništavanje socijalne države, financijska kriza koja je trajala od 2008. do barem prve polovice prošlog desetljeća te rastući populizam, u Sloveniji su stvorili plodno tlo za udruživanje neoliberalnih politika s rastućom plimom fašizma, što se osobito osjeća u ovom razdoblju Janšine vladavine. Prvi prosvjedi dogodili su se već tjedan dana prije izbora zbog odluke DeSUS-a (Demokratična stranka upokojencev Slovenije), NSi-a (Nova Slovenija) i SMC-a (Stranka modernega centra) da se pridruže Janšinoj vladi. Na ulicama se okupilo oko tisuću ljudi. Vlada je za ministra kulture imenovala Vaska Simonitija, umirovljenog profesora povijesti. U ožujku 2020., umjetnička scena još je gajila nade i pokušala pridobiti vladu da pomogne novozaposlenim kulturnim djelatnicima; no, paketi pomoći nisu bili namijenjeni kulturnoj proizvodnji.