ISTRAŽIVANJA OBNOVE SUMA HRASTA CRNIKE {Orno-Quercetum ilicis) NA OTOČJU BRIJUNI RESEARCH ON THE REGENERATION OF THE EVERGREEN OAK FORESTS ON THE BRIJUNI ISLANDS

Marinko Markotić
1997 Šumarski list br. 7-8, CXXI   unpublished
SAŽETAK: Kopneni dio područja Nacionalnog parka "Brijuni "prostire se na 14 otoka i otočića te zaprema površinu od 734 ha, a u ukupnoj površini šu­ ma je zastupljena s 504 ha. Autoktonu šumsku vegetaciju čine biljne zajednice šume hrasta crnike (Orno-Quercetum ilicis/ I pored znatnog utjecaja čovjeka kroz stoljeća te divljači naseljene početkom ovoga stoljeća, sačuvana/e autok-tona vegetacija u različitim gospodarskim oblicima i razvojnim stadijima. Praćenje pojave prirodnog pomlatka i prirodna
more » ... pomlatka i prirodna obnova sastojina od po­ sebnog je interesa i zadatak koji će biti utemeljen ovim radom. Ključne riječi:prirodna obnova, ponik, pomladak, struktura sastojine UVOD-Introduction Hrast crnika ili česmina (Quercus ilex L.) predstav­ lja osnovnu edifikatorsku vrstu eumediteranske zone šuma sredozemnog područja. U priobalju i na otocima Hrvatske, šume crnike tvore nekoliko značajnih biljnih zajednica od Piranskog zaljeva na sjeveru do Prevlake na jugu (T r i n a j s t i ć, 1986.). Na tom prostoru ukupna površina šuma crnike u različitim gospodarskim obli­ cima (sjemenjače, panjače, makije, garizi) iznosi oko 35000 ha (Meštrović, 1987.). Iako je Brijunsko otočje na sjevernom dijelu naše obale, a to znači i rasprostranjenja šuma crnike, one su se ipak zadržale u svim gospodarskim oblicima. Poseb­ no su značajne manje površine visokog uzgojnog obli­ ka, koje predstavljaju ostatak tipične biljne zajednice šume crnike i crnog jasena Orno-Quercetum ilicis H-ić, 1958. Od početka ovoga stoljeća otočje Brijuni pred­ stavljaju europsko središte visokog turizma, poznato po uređenim parkovima, vilama, hotelima, a posebno po uzgoju velikog broja jelenske divljači koja slobodno ži­ vi u prirodi. Samo manje površine oko 27 ha ograđeno je, pa se šuma posljednih 50-tak godina nije mijenjala zbog utjecaja divljači. No i pored velikog utjecaja divljači i turista, poseb­ no izletnika, šuma crnike se zadržala i ostala gotovo is­ tovjetna tijekom posljednjih 50 godina. Upravo je to ra­ zlog da sam odlučio na karakterističnim mjestima os­ novati pokusne plohe i pratiti prirodnu obnovu šuma na tim plohama. Razdoblje mojih osmatranja i mjerenja nije dugačko, ali će zato dobiveni podaci poslužiti u daljnjim istraživanjima i mjerenjima. PREDMET I SVRHA ISTRAŽIVANJA-The Problem and Aim of Investigation Crnika ili česmina (Quercus ilex L.) kao najznačaj­ nija autoktona vrsta dominira na otočju Brijuni. Zajedno s još nekoliko vrsta kao što su lovor (La-urus nobilis L.), crni jasen (Fraxinus ornus L.), zeleni­ ka (Phillyrea latifolia L.), planika (Arbutus unedo * Marinko Markotić, dipl. inž. šum. NACIONALNI PARK BRIJUNI L.) i druge, izgrađuje gospodarske i razvojne stadije cr-nikovih šuma na otočju. Najkarakterističnija zajednica na otokčju je biljna zajednica šume hrasta cinike (Orno-Quercetum ilicis) koja se i pored svih štetnih vanjskih utjecaja održala kao autoktona u tri gospodarska razvojna stadija i to kao srednja šuma, panjača i makija. 405
fatcat:loq7swnrk5bk7hee5p6arcc3kq