Hrtkovci, site Vranj, a brick from Late Antiquity
Hrtkovci, lokalitet Vranj, opeka iz kasne antike
Snežana Kalamković
2014
Radovi : Zavod za Hrvatsku Povijest
Hrtkovci, lokalitet Vranj, opeka iz kasne antike U ovom radu daje se prikaz arheološkog lokaliteta Hrtkovci-Vranj. Opisana je opeka s arheološkog lokaliteta Hrtkovci-Vranj i prikazani su i analizirani rezultati mikroskopskih snimaka i SEM i EDS analiza opeke i vezivnog materijala spomenutog arheološkog lokaliteta. Cilj rada je prikaz arheološkog lokaliteta Hrtkovci-Vranj iz kuta povjesničara kemije, pri čemu se želi napraviti spona između povjesničara, arheologa, restauratora, konzervatora i
more »
... gih vrsnih stručnjaka. Riječ je o tome da znanstvenici još nemaju jasnu sliku i pouzdane informacije u vezi s proizvodnjom opeke u antici. Uzorak opeke je zrnaste strukture, koja ne pokazuje velike inhomogenosti, ali nema ni geometrijsko pravilo u rasporedu čestica. Pri većem uvećanju uočavaju se krupniji komadi kvarca i drugih minerala silikatnog sastava, koji po sastavu nisu karbonati, osim jednog minornog dijela. Moguće je da je lomljena opeka služila za bolje vezivanje cijelih opeka. Potvrda o pogodnosti građevinskog materijala za zidanje stambenog objekta, koji je ugrađen u vilu rustiku Hrtkovci-Vranj, snimak je rađen elektronskom mikroskopijom. Na temelju SEM i EDS rezultata, analitičari bi mogli izvesti zaključak o kemijskom sastavu opeke i vezivnog materijala na ispitanom lokalitetu. Na temelju poznavanja svojstava tih spojeva, temperature potrebne za njihovo stvaranje, tehnolozi bi mogli doći do zaključka koje gorivo je korišteno u pećima prilikom pečenja opeka. Na temelju nekadašnjeg izgleda terena i poznavanja istog, geolozi i stručnjaci iz zemljopisa mogu doći do zaključka potječe li gorivo s opisanog lokaliteta. Usporednom analizom sastava lokalnog zemljišta i sastava opeke, kao i usporednom rezultatima analiza opeka s arheoloških lokaliteta sličnog vremenskog doba, može se zaključiti je li opeka pravljena na licu mjesta. Cijeli rad je case study i njegova korisnost, upravo je u postavljanju temelja za daljnja istraživanja. Usporednom analizom kemijskog sastava opeka s drugih poznatih arheoloških lokaliteta može se zaključiti je li tehnologija proizvodnje bila slična i vjerojatno se može dokazati da proizvodnja opeke u kasnoj antici nadilazi okvire zanatske vještine i da se, na teritoriju rimske imperije, pojavila vojna inženjerija, koja je proizvodila keramičku robu s elementima tehnologije. Uvod Utjecaj Rimskog Carstva, u doba antike, na stanovništvo koje je boravilo na teritoriju Panonije je bilo značajno. Stanovništvo je živjelo sličnim načinom života kojim se živjelo i u središnjem dijelu Rimskog Carstva. Vrijedila su slična povijesna i društvena pravila. Način poljoprivredne proizvodnje, način pripreme kemijskih proizvoda, način prehrane, način odijevanja, izrada ogledala, ukrasnih predmeta, mozaika, keramičkih posuda i predmeta od stakla, preslika je vladajućih prilika. Arheološkim iskopavanjima, na lokalitetima drevnih rimskih hramova, dományos képzés műhelyeinek támogatása című projekt keretében megrendezésre kerülő, Pannon Egyetem Veszprém. . Determination of brick provenance and technology using analytical techniques from the physical sciences, Archaeometry 48: 201-218. PETROVIĆ, Snežana, Vojo JOVANOV, Slavica VUJOVIĆ, Jonjaua RANOGAJEC, Emilija FIDANCEVSKA. 2007. Historical materials from the medieval fortress Bač, Processing and Application of Ceramics 1(1-2): 75-80.
doi:10.17234/radovizhp.46.1
fatcat:ytsmljcs2rfixjstepuoehfkme