Sažetak Uvod: Starost i starenje kroz povijest bili su predmet interesa u umjetnosti, litera-turi i znanosti. Filozofi su starost povezivali sa mudrošću i autoritetom, liječnici sa bolešću i fiziološkim promjenama koje nastaju tijekom godina, a gerontologija u svojim teorijama želi prikazati starost sa svim njezinim prednostima uključujući utjecaje bioloških, psiholoških, socijalnih i ekonomskih faktora na proces starenja i starosti. Cilj: Učestalost korištenja interneta i socijalnih mreža na

more »

... ternetu kod osoba stari-je životne dobi. Metode: u istraživanju je korišten dio anketnog upitnika koji se odnosi na sklonost korištenja različitih medija. Rezultati: provedeno istraživanje pokazuje da starije osobe imaju važnu ulogu u razvoju stereotipa o starijim osobama svojim stavovima i svojim ponašanjem. U svakodnevnom životu gotovo da ne koriste sve vrste medija, osobito one novijeg doba, kao što su internet i internetske socijalne mreže, ali je prisutno svakodnevno informiranje putem lokalnih medija i televizije koji imaju veliku ulogu u stvaranju stavova. Zaključak: slabo korištenje novih oblika medija kao što su internet, internetske društvene mreže možda su rezultat lošije ekonomske situacije i još uvijek slabije obrazovanosti starijih osoba. U budućnosti se očekuje promjena u obrazovnom statusu starijih osoba pa time i njihov interes za modernije medijske izbore. Ključne riječi starenje, internet, socijalne mreže na internetu Uvod Starenje i starost su povijesni i društveni fe-nomeni čemu se pristupa na različite načine i s različitim interesima. Svjetsko stanovništvo sve je starije i udio starijeg stanovništva u po-pulaciji u stalnom je porastu. U Europi i Hr-vatskoj trenutačno osobe starije od 60 godina čine oko 20% stanovništva /1/. Suočeni s tak-vom situacijom, brojni znanstvenici i stručnjaci bave se područjima vezanim uz starenje sta-novništva iz jednako tako brojnih razloga: ekonomskih, medicinskih, urbanističkih, prav-nih, prometnih. Analiza starenja obuhvaća uzroke i posljedice starenja te ulogu starijih osoba u društvu, dis-tribuciju zdravlja i bolesti, socijalnu konstruk-ciju zdravlja u svakodnevnom životu i među-sobnu povezanost zdravlja i socioekonomske i sociokulturne pripadnosti /2/, /3/, /4/. Sociokulturni modeli razvoja naglašavaju učinke okruženja na pojedince, fokusirajući se na varijable kao što su dob i spolne strukture unutar populacije, prihode i društvene klase. Ekološka perspektiva ispituje više razina organi-zacije u okruženju, kao što su socijalno relacij-ske razine i socijalno-kulturne razine. Razlike između mladosti i zrelosti naspram starosti naglašavaju se konstantno kroz sociokulturne aspekte /5/. Različite dobi života imaju svoje kulturno pripisane vrline i mane-za mlađe razdoblje označeno između živosti i netoleran-cije dok starosno vrijeme između mudrosti i senilnosti /6/. Funkcionalistička teorija vjeruje da