Sažetak: Slovenski su intelektualci u povijesti bili preslabi da bi mogli ostvariti veći međunarodni utjecaj. Često su bili i u ulozi političara, a neki od njih smatrani su "očevima naroda". U osamdesetim godinama počeli su prisezati na nedefinirani "srednjoeuropski" identitet koji bi ih odmaknuo od balkanskog "jugoslavenstva". Osamostaljenje Slovenije i globalizacija promijenili su situaciju, ali ne nužno nabolje. Vidljiv je bio uspon nacionalizma i osjećaj samodovoljnosti, povezan s nastankom

more »

... nacionalne države. Gubitkom jugoslavenskoga intelektualnog i kulturnog zaleđa smanjio se prostor intelektualnog i kulturnog djelovanja, kao i mogućnosti za polemičnu i kritičku razmjenu mišljenja. Od očekivanog "srednjoeuropskog identiteta" ostalo je vrlo malo toga, a obnovile su se nekadašnje ideološke podjele. Uključenje u Europsku uniju nije osiguralo novi širi intelektualni prostor u koji bi se slovenski intelektualci uključili sa svojim stajalištima, bilo da je riječ o političkoj izgradnji Europske unije bilo o širim intelektualnim promišljanjima o europejstvu i njegovoj sudbini. Ključne riječi: liberalizam, konzervativizam, civilno društvo, Društvo slovenskih pisaca, PEN, Liberalna akademija, Zbor za republiku, Forum 21, Koordinacija kulturnih organizacija Slovenije, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti