Akcenatski odnosi u luku rijeke Kupe i u podžumberačkom kraju

Stjepko Težak
1982 Hrvatski Dijalektološki Zbornik  
Stjepko Težak AKCENATSICI ODNOSI U LU K U RIJEKE KUPE I U PODŽUMBERAČICOM KRAJU Kao vrlo otporni jezični elementi akcenti mogu na spornim dijalekatskim, međama odigrati važnu ulogu pri utvrđivanju pripadnosti pojedinih govora. Budući da se naslovom obuhvaćeno područje u čakavsko-kajkavskim razgraničavanjima na dijalektološkim kartama zaista različito prekrajalo, izložit: ću akcenatske odnose govora toga kraja ne bih li u problematiku kajkavsko--čakavskih interferencija unio više svjetlosti. Na
more » ... iše svjetlosti. Na srednjoj Kupi i pod Žumberkom nalazimo govore s dva, tri i četiri naglaska. U kajkavsko-čakavskim pretapanjima na tom tlu naročito se ističe granica između dvoakcenatskog i troakcenatskog sustava. Ona siječe luk rijeke Kupe na potezu od Karlovca do Metlike, usmjerena od jugoistoka prema sjeverozapadu, tako da veći, jugozapadni dio pripada dvoakcenatskom a manji, sjeverozapadni troakcenatskom sustavu. Dvoakcenatski govori Na dvoakcenatskoj strani granična su sela: Donje Pokuplje (na lijevoj obali Kupe), Priselci (na desnoj obali Dobre, pored njezina utoka u Kupu), Grdun (na lijevoj obali Dobre) zatim (podalje od obiju rijeka) Pišćetke, Goli Vrh, Gornja Stranica, Martinski Vrh, Jugovac, Breznik Žakanjski, Žakanje, Gornji i Donji Bukovac te Bubnjarci (na desnoj obali Kupe blizu Metlike). Zapadni luk rijeke Kupe dijeli te govore od belokrajinskih govora Metlike, Griblja i. Adlešiča. »Akcentuacija zapadne karlovačke regije«, kako su je iznijeli u »Kar lovačkom govoru« Božidar Finka i Antun Šojat1, vrijedi uglavnom za cijelo dvoakcenatsko područje u luku rijeke Kupe, a osnovna su mu obilježja: a) naglasni inventar od dva silazna
doaj:0d1405a3d307431d9d383696ad67e4ab fatcat:xb2uetglzfberojo54kybicwiy