Kada se ocjenjuju dometi starih hrvatskih gospodarstvenih pisaca XV.- XVII. stoljeća, u središte pažnje valja postaviti tri dubrovačka pisca: Benu Kotruljevića (15. st.), N. V. Gučetića (2. pol. 16. i poč. 17. st.) i Stjepana Gradića (17. st.), koji označavaju kontinuitet gospodarsko-teoretskih ideja kod Hrvata u navedenim stoljećima. Međutim, i iz drugih hrvatskih krajeva javljaju se u to vrijeme pisci koji su također dali zapažene doprinose ekonomskoj misli. To su prije svega: Matija Vlačić

more »

... 6. st.), Juraj Križanić (17. st.) te Simun Grisogono (16.-17. st.). Svi ti pisci djeluju u razdoblju kada u europskim gospodarsko-teoretskim okvirima prevladava merkantilistička doktrina, pa je potrebito naglasiti da hrvatski pisci merkantilističke orijentacije nisu marginalnog značenja u odnosu na taj tada vladajući gospodarsko-teoretski smjer, nego da su obogatili riznicu merkantilističkih analiza i sinteza. Pogotovo takva pozitivna ocjena vrijedi za Kotruljevića, Gučetića i Križanića. S obzirom na to da je autor ovog članka ranije višekratno pisao o Kotruljeviću, Grisogonu itd., na ovom mjestu središnja pažnja bit će poklonjena Gučetiću. Vrijedilo bi prikazati, odnosno ocijeniti gospodarske stavove i ostalih navedenih hrvatskih merkantilista, kao što su Gradić, Vlačić i Križanić, ali za to ovdje nema potrebe, jer su to već uradili Stjepan Krasić (kada je riječ o Gradiću), Mijo Mirković (kada je riječ o Vlačiću) te skupina autora u zborniku radova Život i djelo Jurja Križanića (kada je riječ o Križaniću). Tako se ovaj članak sastoji od tri poglavlja: A) Opći pogled, B) N. V. Gučetić i C) Završna razmatranja.