FORMIRANJE VLADE U REPUBLICI HRVATSKOJ U KOMPARATIVNOJ PERSPEKTIVI -JEDAN PRIJEDLOG USTAVNE PROMJENE Sažetak: Rad se bavi otvorenim ustavnopravnim pitanjima, koja su uvjetovala različita tumačenja i sporove u stručnoj javnosti u postupku konstituiranja Hrvatskog sabora i formiranja vlade u Republici Hrvatskoj, naročito u svjetlu iskustva nakon parlamentarnih izbora održanih u studenom 2015. godine. Na temelju komparativnih iskustava s ustavnopravnim uređenjem postupka formiranja vlade u

more »

... m europskim državama predlažu se određene promjene Ustava Republike Hrvatske. U tom smislu trebalo bi propisati rok u kojem se Sabor mora konstituirati, od održanih parlamentarnih izbora, kao i rokove u kojima će se provoditi različiti postupci davanja mandata za sastav vlade (ili glasanja o vladi, odnosno predsjedniku vlade). Nadalje, postupak formiranja vlade treba učiniti što je moguće izvjesnijim, tj. da se, za razliku od sadašnjeg rješenja, omogući i formiranje manjinske vlade. Svakako bi trebalo tražiti ustavno rješenje prema kojem bi povjerenje obične većine zastupnika bilo dovoljno, u krajnjem slučaju, za formiranje vlade, kako ponavljanje parlamentarnih izbora ne bi bila jedina mogućnost rješavanja krize formiranja vlade. Također, u postupku formiranja vlade treba osnažiti ulogu Hrvatskog sabora, a smanjiti ulogu šefa države. To se može postići na način da se omogući i određenom broju zastupnika da može predložiti kandidate za predsjednika vlade. Predlaže se i brisanje ustavne odredbe iz članka 112. Ustava Republike Hrvatske da predsjednik Republike ima ovlast imenovati privremenu nestranačku vladu u slučaju da nijednoj osobi nije dodijelio mandat za sastav vlade, odnosno nijedan kandidat nije dobio povjerenje ustavom propisane većine zastupnika. Predsjedniku Republike ostala bi, pritom, ovlast raspisivanja prijevremenih izbora u slučaju da se Sabor ne konstituira, odnosno da se ne formira vlada. U radu se iznosi i prijedlog mogućeg uvođenja instituta konstruktivnog nepovjerenja predsjedniku vlade. Ključne riječi: Ustav, formiranje vlade, konstituiranje Hrvatskog sabora, predsjednik Republike Izvorni znanstveni rad UDK 342.51(497.5):342.4 DOI: https://doi.org/10.25234/pv/7618 Rad primljen: 22. listopada 2018. * Dr. sc. Robert Podolnjak, izvanredni profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Trg Republike Hrvatske 3, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska. Adresa e-pošte: robert.podolnjak@pravo.hr. ORCID: https://orcid.org/0000-0001-6812-5684. 1 Smerdel, B., Parlamentarni sustav i stabilnost hrvatskog Ustava: Slijede li nakon predsjedničkih izbora nove promjene ustrojstva vlasti?, Revus, br. 11, 2009., str. 97.-126. 2 U ovom radu pojam parlament obuhvaća i odnosi se na predstavničko zakonodavno tijelo, izabrano na općim i neposrednim izborima, koje se u pojedinim državama naziva skupštinom, saborom, zborom, zastupničkim domom, kongresom, donjim domom itd. 3 Ova definicija u načelu slijedi klasičnu elaboraciju D. Verneya i suvremenu Klausa