PRAVO OKRIVLJENIKA NA USKRATU ISKAZA U PREKRŠAJNOM POSTUPKU

Miranda Gulišija
unpublished
Sličnost između kaznenog i prekršajnog prava najbolje dolazi do izražaja u činjenici da se u zakonima uređenim postupcima utvrđuje po-stojanje kažnjivog ponašanja i počiniteljeva krivnja kako bi se, u skladu s propisima materijalnog (kaznenog odnosno prekršajnog) prava, primije-nila kazna ili kakva druga sankcija. Budući da se u oba slučaja zadire u temeljna ljudska prava, bilo je nužno da se počiniteljima prekršaja priz-naju i zajamče sva ona prava obrane koja se danas smatraju nezaobilaz-nim
more » ... pćepriznatim načelima kaznenopravne teorije i prakse. Međutim, prekršaji su lakše povrede javnog poretka čiji počinitelji u pravilu nemaju razvijenu kriminalnu svijest, što se svakako odražava na njihova ponašanja tijekom postupka. Ovaj članak analizira ponašanje okrivljenika prema korištenju pravom na uskratu iskaza u prekršajnom postupku u kojem je to pravo riješeno na način prilagođen prirodi i osobinama samog prekršajnog postupka. Na slučajno odabranim uzor-cima u razdoblju primjene Zakona o prekršajima (NN 88/02, 122/02, 187/03,105/04, 127/04) pokušalo se utvrditi u kojoj se mjeri okrivljenici koriste tim pravom, postoji li uzročna veza između prava na uskratu iska-za i prava na korištenje branitelja te u kojoj su mjeri suci kod provedbe kaznene politike respektirali pravo na uskratu iskaza. Sadržajem rada obuhvaćene su i neke odredbe posebnih zakona prema kojima su okrivlje-nici izravno pozvani (pod prijetnjom novčanih sankcija) surađivati s raz-nim upravnim, inspekcijskim i sličnim tijelima, kojima su kao ovlaštenim tužiteljima dužni predati tražene isprave i predmete, uključujući i one iz kojih proizlazi njihovo protupravno prekršajno ponašanje.
fatcat:gybpkjcwyrcbxjz4vmb6657lg4