Izvorni znanstveni rad UDK 618.19-006.6-089 Medicinski centar Slavonska Požega Prispjelo: 11. travnja 1990. U ovoj studiji je analizirana desetgodišnja kirur ška terapija raka dojke u Medicinskom centru Sla vonska Požega. Evaluirani rezultati se odnose na 261 operiranu bolesnicu u dobi od 22 do 82 godine, kod kojih je u 198 (75,9 %) slučajeva provedena Pateyeva modificirana mastektomija. Stoga su i statistička za ključivanja provedena primjenom X 2 testa najrelevan tnija za ovu skupinu

more »

... . Frekvencija javljanja udaljenih metastaza (UM) i lokalnih recidiva (LR) na vlastitom bolesničkom materijalu, bila je ključni ele ment u ovom kliničkom ispitivanju. Stopa javljanja ovih dviju ključnih varijabli je utvrđivana u odnosu na najhitnije karakteristike tumo ra, kao što su: veličina, gradacija, lokalizacija, TNM klasifikacija, preoperativno stanje aksile, patohistološka podjela i slično. Povezanost pojedinih karakteristika tumora sa čestim javljanjem UM i LR je imalo najdirektnije pro gnostičke implikacije u pogledu petogodišnjeg ili desetogodišnjeg preživljavanja. Na kraju, ističući brojne pozitivne karakteristike modificirane mastektomije, potvrđene i u literaturi, autor se zalaže za njenu širu primjenu u programu kirurškog liječenja raka dojke u nas. Istovremeno, iz ražen je donekle rezerviran stav prema tendencijama za masovno uvođenje poštednih zahvata u kiruršku praksu, uz naglasak na strožoj selektivnosti prilikom odlučivanja za ove operacije. Ključne riječi: dojka, kirurgija, rak Dugogodišnji pozitivni rezultati Halstedove meto de kirurškog liječenja raka dojke (radikalna mastek tomija) ostavili su neminovno duboki trag u svim kasnijim shemama kirurškog liječenja ove bolesti sve do danas. Osnovni razlog dugovječnosti Halste dove radikalne operacije je ležao, svakako, u sporom rasvjetljavanju biologije raka dojke kao sistemske, a ne lokalne bolesti. Tome treba pridodati veoma rigidan stav Halsteda,9 Meyera15 i njihovih sljedbenika kako je aksilarna limfna mreža ustvari privremena »barijera« daljnjem širenju malignih stanica. Nepobitni su, međutim, pozitivni rezultati koje je ova metoda dala, koja je nezamjenjivo primjenjivana desetljećima. Posebno su dobri rezultati postizavani kod nižih stadija tumora, gdje je ova operacija, uz zračenje, značila za veliki dio bolesnica i konačno iz lječenje. Još ekstenzivniji oblik liječenja nameće se tzv. proširenom radikalnom mastektomijom, koja se ranije primjenjivala uglavnom za medijalno i cen tralno postirane tumore sa metastazama uz arteriju mamariju internu. Svrha ove operacije je bila upravo otklanjanje ovih limfnih čvorova. No, zbog ekstrem ne mutilantnosti je najranije napuštena od svih me toda. Ipak, spoznaja o mikroembolizacijskim efektima tumorskih stanica limfnim i vaskularnim putevima na jednoj strani i ogromna mutilantnost koju su im plicirali ovakvi zahvati na drugoj strani, osnovni su razlozi njihovog postupnog povlačenja iz svakodnev ne kirurške prakse. Kirurzi se u posljednja 2 -3 desetljeća intenzivno priklanjaju daleko poštednijoj metodi koja garantira jednakomjerno dobre terapijske efekte, uz bolji koz metički efekat, a to ie Pateveva modificirana mastek tomija. Danas postoje pouzdani podaci da stopa morbiditeta, mortaliteta, pojave lokalnih recidiva i preživljavanje, nakon modificirane mastektomije ne pokazuje znatna odstupanja kada su u pitanju niži stadiji bolesti.4 Obje su metode pokazale najbolje re zultate kod nižih stadija tumora, tj. kod T1 ( 2)No(i)M 0 . Tako možemo tvrditi, a to pokazuju i brojni izvještaji iz kirurške literature, da je modoficirana mastekto mija po Pateyu u mnogim kirurškim centrima u nas gotovo u potpunosti potisnula klasičnu Halstedovu operaciju. U slučaju ograničene lokalizacije bolesti, kada ni je infiltrirana pektoralna muskulatura ili nema regi onalnih aksilarnih metastaza, (I. stadij) može se pri mjenjivati tzv. jednostavna mastektomija. Ključna zamjerka ovoj metodi je izostanak revizije aksile. Po stoje statistike prema kojima oko 25% bolesnica ko je su klinički ocijenjene kao stadij I. imaju kasnije pojavu aksilarnih metastaza nakon obične mastekto mije.4 Tako se uvriježilo shvaćanje da je ova operacij ska metoda inadekvatna u liječenju raka dojke ukoli ko se u istom aktu ne revidira aksila. U tom slučaju, jednostavna mastektomija sa revizijom aksile se praktički po opsegu posve primiče modificiranoj mastektomiji. U svakodnevnoj kirurškoj praksi, jednostavnu ablaciju smo prinuđeni povremeno izvoditi i kod pot puno inkurabilnih karcinoma, u formi tzv. sanitarne ablacije. Tako se vremenom primičemo sve većim zahtjevi ma za minorizacijom operativnih zahvata na dojci. Tome naročito pridonose u posljednje vrijeme sve češći izvještaji na velikim uzorcima o rezultatima 5, 7