Rad je fokusiran na proces arhiviranja i muzealizacije kolektivnog pamćenja najmlađih stanovnika ratnog Sarajeva. Rad istražuje dva projekta koje je pokrenuo Jasminko Halilović – zbirku sjećanja pod nazivom Djetinjstvo u ratu. Sarajevo 1992–1995. i Muzej ratnog djetinjstva – čija je svrha komemoracija ratne sudbine grada i njegovih stanovnika. Pozivajući se, između ostalog, na teorijske koncepte Paula Ricoeura i istraživanja posvećena postmemoriji, posebno djela Marianne Hirsch, pokazujem da je

more »

... ratno djetinjstvo postalo generacijski faktor. Zaštita pamćenja i prenošenje sjećanja na djecu postale su svojevrsna dužnost za predstavnike ove generacije. Rad donosi zaključak da istraživani projekti doprinose transformiranju generacijske memorije u postmemoriju (naslijeđeno sjećanje) koja će preživjeti čak i kad svi svjedoci i sudionici ratnih događaja će nestati.