SAŽETAK: SR Njemačka šumovita je oko 30%, odnosno ima oko 10,7 mili­ juna ha šuma, od kojih je statistički obuhvaćeno 9,5 milijuna ha. 20% šuma je u korporativnom, 34% državnom, a 46%> u privatnom šumoposjedu. Statistički obuhvaćene šumske površine nalaze se u posjedu 434.000 vlasnika, 64%> od njih spada u gospodarstva koja se pretežito bave poljodjelstvom, a oni gospo­ dare sa 1,5 milijuna ha šuma (16%o svih površina) s prosječnom veličinom po­ sjeda 5,4 ha. Veći šumoposjed svih vrsta

more »

... a, njih 156.000, gospodari s ukupnom površinom 8 milijuna ha šuma ili 84%>, a prosječna veličina takvih posjeduje 51,1 ha/posjed. Drvna zaliha u njemačkim šumama u prosjeku je visokih 271 mVha, godiš­ nji prirast u prosjeku oko 5,9 m'/ha. Drvna zaliha njemačkih šuma je po ha 195%> europskog prosjeka, neto godišnji prirast 137%> europskog prosjeka, a sječe su 141%> europskog prosjeka. Smreka, jela i duglazija zauzimaju 35%o površina, borovi i ariš 31%, a 35%) šumskih površina je pod listačama. Mjere koje poduzima država i ostale institucije oko novovjekih šumskih šte­ ta daju izvjesne rezultate, koji su međutim nedovoljni, tako da se zakiseljenje tala i prodiranje teških metala iz tala u podzemne vode nastavlja. Njemačke šume pridonose uskladišten/u ugljičnog dioksida u količini od oko 30 milijuna tona godišnje. Ugljični dioksid predstavlja oko 86%> svih ispušnih plinova koji djeluju na učinak staklenika. Bojazni da će uslijed onečišćenja doći do propasti njemačkih šuma na sre­ ću se nisu ostvarile, a vjerojatno se neće ni u bližoj budućnosti. Deteriorianje šumskih tala nastavlja se međutim i dalje. Čak i prestankom daljnjeg unošenja štetnih tvari, ne bi prestalo štetno djelovanje onih do sada unešenih u tlo. Njemačko šumarstvo ostvarilo je u 1997. vrijednost proizvodnje od oko 3,56 mlrd DM, u kojoj je neto novostvorena vrijednost 1,78 mlrdDM. U godi­ ni 1997. posječeno je 38,207 milijuna m 3 drveta (bez kore) za koje je postignu­ ta prosječna cijena 88 DM/m'. U godini sječa je u odnosu na prethodnu godi­ nu veća za 3,2%J (uprivatnim šumama + 7,0%, u državnim šumama+4,9%, a u korporativnim šumama-4,1%). U svim tipovima šumoposjeda sječe su uglavom bile približne etatu, osim u godini 1990. kada su zbog olujnog nevremena bile dvostruko veće od jednogo­ dišnjeg etata. Korporativni i privatni šumoposjed uživa višestruke državne sitbsidije u novcu i djelu, tako da su iskazi poslovnih rezultata bez tih pomoći Dr. sc. Rudolf Sabadi, red. sveuč. prof, u m., Zagreb, Račkoga 12 385