Razlike u čakavskim i ikavsko-ekavskim govorima sjevernoga i srednjega Gradišća

Andrea Zorka Kinda-Berlaković
2017 Hrvatski Dijalektološki Zbornik  
U radu se prikazuju razlike u naglasku, vokalizmu i konsonantizmu u govorima gradišćanskih Hata, Poljanaca i Dolinaca s kraja 20. i početka 21. stoljeća. Ovi govori pripadaju srednjočakavskome ili ikavsko-ekavskome dijalektu koji je najrašireniji dijalekt kod gradišćanskih Hrvata. Govornici pojedinih skupina žive u jezičnim otocima okruženima njemačkim stanovništvom zbog čega su jezične značajke određene govorne skupine dobro očuvane. Analiza se temelji na autoričinim istraživanjima te dosad
more » ... vanjima te dosad objavljenoj literaturi o govorima čakavaca koji žive na tim prostorima od samih početaka doseljenja Hrvata u Gradišće. Osnovne informacije Tijekom 16. stoljeća naselili su plemići tadašnje zapadne Mađarske te Donje Austrije na svojim posjedima dio hrvatskoga stanovništva koji se pred navalom Osmanlija kretao prema sjeveru. Potomke ovih iseljenika nazivamo danas zajedničkim imenom gradišćanski Hrvati 1 . Ovaj naziv pak ne označuje samo Hrvate i Hrvatice u današnjemu Gradišću, najistočnijoj austrijskoj pokrajini, već obuhvaća svu »u austrijsko-ugarsko-slovačkom graničnom prostoru i Moravskoj nastalu 1 Ime Burgenland/Gradišće javlja se prvi put tek 1921. godine nakon raspada Austro-Ugarske kao ime za novostvorenu austrijsku pokrajinu. Izraz gradišćanskohrvatski ima dvojako značenje: odnosi se na govore Hrvata u pokrajini Gradišće, a isto tako služi i kao zajednički naziv za sve hrvatske idiome u Gradišću i u gore navedenim područjima koja nisu u Austriji nego u Mađarskoj, Slovačkoj ili Češkoj. U lingvistici se koristi izraz u ovome drugom značenju tek od kraja 20. stoljeća dok se ranije govorilo o podunavskim, zapadnougarskim ili moravskim Hrvatima. HRVATSKI DIJALEKTOLOŠKI ZBORNIK 21 (2017)
doi:10.21857/moxpjhodlm fatcat:flunxh6s2vca3dydud67ewnesq