ROTOSITNIDBA-JEDNA METODA MEHANIZIRANJA PRIRODNE OBNOVE I NJEGE SASTOJINA MULCHING FLAIL MOWER-ONE METHOD FOR MECHANIZATION OF STAND ESTABLISHMENT AND TREATMENT OPERATIONS*

Dubravko Horvat, Stanislav Sever
unpublished
SAŽETAK: Razina mehaniziranosti radova u uzgajanju šuma hrvatskoga šumarstva znatno je niža od one postignute u eksploataciji šuma. Posebno u slučaju vrijednih sastojina kakve su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka, nasto­ ji se zamijeniti ručni rad radom strojeva. Članak se bavi morfološkom anali­ zom rotositnilica te eksploatacijskim ispitivanjem jednoga agregata: rotosit-nilice Seppi m. Miniforst 150 i traktora Steyr 8090a Forst. Na temelju morfo­ loške raščlambe takvoga tipa uzgojnoga radnog
more » ... uzgojnoga radnog stroja, moguće je odrediti karakteristike i pravila za njihovo konstruiranje, trend razvoja te ocijeniti no­ vi proizvod. Eksploatacijska su istraživanja (mjerenje zakretnoga momenta) ubrzali problemi uporabe nastali preopterećenjem spojke priključnoga vrati­ la traktora. Ključne r iječi: rotositnilice, mehaniziranje uzgojnih radova, uzgojne stazice i šljukarice, morfološka raščlamba, zakretni moment na PV traktora UVOD-Introduction Iako je uzgajanje šuma temeljna šumarska djelat­ nost koja osigurava postojanost šuma i njihovo potraj-no gospodarenje, razina je mehaniziranosti uzgojnih ra­ dova u hrvatskome šumarstvu znatno niža od one po­ stignute u eksploataciji šuma. Jedina su iznimka rasad-ničarska proizvodnja s visokim stupnjem mehanizira­ nosti radova, čak i djelomičnom automatizacijom (tru-šenje sjemena, ovlaživanje i grijanje zatvorenih klijali-šta...) te osnutak plantaža i kultura. Osnovni su uzroci velikoga udjela ručnoga rada relativno mali opseg i vri­ jednost uzgojnih radova te općenito visoka zahtjevnost u svezi s biološkim radovima. Ipak, gotovo se dva de­ setljeća potiče mehaniziranje uzgojnih poslova, a po­ stignuti napredak posljedak je mogućnosti nabave od­ govarajućih radnih strojeva, nedostatak radne snage kao posljedica ratnih zbivanja, kratkoća razdoblja za obav-* Pozivni poster na XX. 1UFRO kongresu, održanom od 8. do 12. ko­ lovoza 1995. u Tampere, Finska, pripremljen u suglasnosti s naputkom za objavu članka u Šumarskom listu. ** Dr. se. Dubravko Horvat, prof. dr. se. Stanislav Sever, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, HR-10000 Zagreb. Hrvatska. ljanje radova, uvjetovanost sječe završetkom propisa­ nih uzgojnih radova i dr. Posebno se nastoji ručni rad zamijeniti radom strojeva u slučaju vrijednih sastojina kakve su u Hrvatskoj šume hrasta lužnjaka. Uvođenje mehaniziranih postupaka u uzgajanje šu­ ma trebaju pratiti i biološki pokazatelji njihova djelo­ vanja (M a t i ć 1983a). Opisujući probleme uzgojnih ra­ dova Kul aš (1981) iznosi čimbenike koji pri donoše­ nju odluke o njihovu mehaniziranju uglavnome vrijede i danas. Općenito se može reći da je početak osamde­ setih godina donio novi zamah pri uvođenju mehaniza­ cije u uzgajanje šuma. M a t i ć (1978a i 1978b) i rani­ je istražuje uspjehe sadnje bušilicama i šumskim sadi-licama prateći kakvoću zasada i postotak preživljava­ nja. T o m a š e v i ć (1981) proučava uvođenje stroje­ va na njezi i pošumljavanju krša. Matić (1981) na­ glašava važnost uporabe tehnike pri pripremi tla, sad­ nji i njezi novoosnovanih kultura i plantaža. Isti autor razmatra bit odnosa između šume i mehanizacije (Ma­ tić 1983b), naglašavajući daje šuma osjetljiv, ali i pro­ izvodni sustav. Sever (1981) ukazuje na ergonomske 143
fatcat:npizjwnfjbh7zarok6t2nqayme