međunarodne institucije kao nadgradnju svojih vlastitih institucionalnih okvira. U sedmom poglavlju Word pronalazi temelje koordiniranim i liberalnim tržišnim ekonomijama u njihovom političkom uređenju. Analizirajući Veliku Britaniju i Njemačku, autor pokazuje da je ograničena moć njemačke savezne vlade pogodovala stvaranju institucija koordinacije. S druge strane, postoje mala ili nikakva ograničenja vlasti Westminstera. Velika moć države unosi nesigurnost što sprječava razvoj institucija

more »

... inacije. Stoga država na sebe preuzima pružanje usluga poslodavcima, koje poslodavci u Njemačkoj dobivaju kroz institucije koordinacije. U osmom poglavlju, analizirajući Njemačku i Francusku, Pepper Culpepper pokazuje da državna politika ima veliku ulogu, zajedno s udrugama poslodavaca, u stvaranju decentralizirane suradnje pri strukovnom obučavanju radnika. Mnoge regije u Francuskoj i Njemačkoj su se oslanjale na tešku industriju, te su teško pogođene znatnim opadanjem ovih industrija u zapadnim zemljama. Osim toga, radnici nisu imali kvalifi kacije potrebne za prelazak u visokotehnološki sektor. Stoga je trebalo izvršiti prekvalifi kaciju radnika. Culpepper pokazuje da ključnu ulogu u »nagovaranju« privatnih aktera na netržišnu suradnju pri prekvalifi kaciji imaju udruge poslodavaca, odnosno sami privatni akteri, jer oni posjeduju najbolje informacije o tome koje kompanije će biti zainteresirane za dugoročna ulaganja u stjecanje novih vještina radnika. Međutim, to nije dovoljno. Država mora ulagati u povećanje moći udruga u privatnom sektoru (npr. udruga poslodavaca) kako bi one bile u stanju provoditi zahtjevne programe netržišne suradnje. Bob Hancke u devetom poglavlju analizira institucionalni model Francuske i njezinu »protržišnu reformu« tijekom 1980-ih. Autor zaključuje da postoje znatne razlike u rezultatima i samom načinu provođenja deregulacije i decentralizacije u Francus-koj, u usporedbi s reformama Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji i Ronalda Reagana u SAD-u. Glavni nositelj reformi u Francuskoj nisu bili ni tržišta niti država, već velika poduzeća. Krajnji rezultat, pak, nije bila veća konkurencija već veća suradnja velikih poduzeća. Razlog neuspjeha protržišnih reformi u Francuskoj autor vidi u slabosti socijalnih aktera -prvenstveno udruga poslodavaca, ali i sindikata, koji su te reforme trebali provoditi. Knjiga Varieties of Capitalism je izuzetno značajna knjiga zbog svog doprinosa ekonomskoj teoriji i objašnjavanju svakodnevnih ekonomskih pojava s pozicije institucionalističke škole ekonomske misli. U Hrvatskoj, kao i u svijetu, dominira neoklasična škola, koja je poprilično skeptična prema koristima od socijalnih politika, te ova knjiga sa svojom uvjerljivom argumentacijom nudi mogućnost sagledavanja ekonomskih fenomena i iz drugačijih perspektiva. Osim toga, knjiga nije zanimljiva samo ekonomistima. S detaljnim prikazom ekonomskih institucionalnih okvira u najvećim ekonomijama svijeta, knjiga je korisno štivo i za ekonomske povjesničare, pravnike i sociologe. Washington DC: Svjetska banka, 2006., 242 str. Proteklo desetljeće obilježilo je u cijelom svijetu velika pozornost posvećena mirovinskim sustavima i ekonomskoj sigurnosti u uvjetima starenja stanovništva.