Islam, islamofobija i Zapad: suprotstavljeni pogledi i društvena stvarnost

Adila Pavelić, Jadranka Čačić-Kumpes
2016 Migracijske i Etniĉke Teme  
Jadranka Čačić-Kumpes Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru, Zadar jcacic@unizd.hr SAŽETAK U radu se pregledom različitih i često suprotstavljenih pogleda na odnos islama i Zapada nastoji pridonijeti njegovu boljem razumijevanju i osvjetljavanju islamofobije kao staroga, ali sve aktualnijega i po svemu relevantnoga društvenog problema. Nakon kratkoga povijesnog pregleda razumijevanja odnosa islama i Zapada i definiranja islamofobije razmatraju se suvremeni radovi koji se iz različitih
more » ... iz različitih perspektiva bave problematikom toga odnosa. Najprije se daje uvid u one radove zapadnih teoretičara koji o odnosu islama i Zapada govore u okviru ideje o srazu civilizacija, pri čemu se na islam često gleda kao na nemodernu religiju i kulturu čiji pripadnici odbacuju zapadnjačke vrijednosti poput demokracije, slobode i rodne ravnopravnosti. Nasuprot njima predstavljaju se radovi autora koji se svojom argumentacijom suprotstavljaju tim stereotipnim pogledima na islam. Među takvim su radovima i oni koji kritički progovaraju o islamofobiji u suvremenome zapadnom društvu, bilo da iznose rezultate znanstvenih istraživanja islamofobije ili da dokumentiraju dominantnu medijsku sliku islama koja perpetuira stereotipe, osobito poslije terorističkih napada na New York 2001. Naposljetku se zaključuje da bez obzira na provenijenciju radova koji govore o odnosu islama i Zapada i na vrstu njihove argumentacije oni najčešće islam i Zapad ponajprije tumače kao dva odvojena, zaokružena i na svojevrstan način nespojiva svijeta. Pritom se, smatraju autorice, ne pristupa esencijalistički i redukcionistički samo islamu, kao što bi se moglo pretpostaviti, nego i Zapadu, a odnos islama i Zapada pojednostavljuje se i shematizira. KLJUČNE RIJEČI: islam, Zapad, Europa, imigracija, islamofobija ...koliko je lakše iznositi ratoborne tvrdnje s ciljem mobiliziranja kolektivnih strasti nego promisliti, propitati, zaključiti s čime u stvarnosti imamo posla, o uzajamnoj povezanosti bezbrojnih života, kako »naših« tako i »njihovih«. Edward W. Said (2001: 13)
doi:10.11567/met.31.3.4 fatcat:7whfq2sjcnbdnhargmdtfbvfr4