Sylvia Walby, The Future of Feminism

Valerija Barada
2011 Revija za Sociologiju  
366 kondenzirane u protestu protiv rastakanja svih društvenih veza. Globalizacija je neizbježna, tvrdi Bauman, ali njezin se oblik može kontrolirati, a negativne posljedice suzbiti. Kad bi povijest bila linearna, tada bi svaka promjena automatski označavala pomak nabolje. No, povijest nije linearna, a suvremeni oblici kapitalizma vješto iskorištavaju aktivnost, kreaciju i emancipaciju individualnih subjekata. Bauman tvrdi da aktualno povećanje nepredvidljivosti, nesigurnosti, fleksibilnosti i
more » ... fleksibilnosti i slobode pogubno djeluje na društvo kojem po prirodi trebaju stabilni obrasci te koristi suvremenom obliku kapitalističke ekonomije. Rješenje štetnih efekata globalizacije i novijeg oblika kapitalizma Bauman vidi u globalnim institucijama ili svjetskoj vladi koja bi jedina bila u stanju zauzdati globalno tržište i pogubne popratne posljedice, kako u ekološkom, tako i u društvenom smislu: »Nema lokalnih rješenja za globalno stvorene nevolje« (str. 73). Premda je narav ove knjige više popularizacijska nego akademska, ona predstavlja jasan presjek glavnih ideja Baumanove društvene teorije. Bit će je užitak čitati, ne samo zbog Baumanova nekonvencionalnog diskursa i domišljatih metafora, nego i zbog kvalitetnog prijevoda Mirka Petrića. U teorijskom smislu, objavljivanje ovog, kao i nekolicine drugih nedavnih prijevoda Baumanovih knjiga, označava blag pomak hrvatske sociologije prema područjima i pristupima koji su prethodno u njoj bili zanemareni. Cambridge -Malden, Mass.: Polity Press, 2011, 210 str. Feminizam nije mrtav prva je rečenica najnovije knjige Sylvije Walby, redovne profesorice sociologije sa Sveučilišta u Lancasteru i predsjednice UNESCOve radne skupine za rodna istraživanja. Takav početak knjige koja se bavi budućnošću feminizma može čitatelja/icu navesti na pretpostavku da je riječ o još jednom zazivu važnosti i neizbježnosti feminističkih aktivističkih i akademskih pristupa. Premda se dijelovi knjige mogu iščitati i tako, ipak se radi o sociološkom pregledu stanja i utjecaja feminizma kao društvenog pokreta, zatim kao dijela različitih državnih i međunarodnih javnih politika i institucija, te konačno kao akademske discipline. Pregled je sociološki upravo zato što spomenuti fenomen promatra u kontekstu društvenih, ekonomskih, političkih i teorijskih promjena, odnosno promatra ga u funkciji vremena u kojem se razvija, a ne kao ahistorijsku pojavu emancipacije apstraktne kategorije žena. Autorica tematiku knjige The Fu ture of Feminism (Budućnost femin izma) obrađuje implicitnom primjenom svojih koncepata rodnog poretka te privatnog i javnog patrijarhata. Posrijedi su koncepti koje teorijski razvija i empirijski potkrepljuje još od svojih početnih knjiga Patriarchy at Work (1986) i Theorising Patriarchy (1990) preko Gender Trasformations (1997 hrvatsko izdanje Rodne preobrazbe, 2005) pa sve do nedavnog gotovo monumental-
doi:10.5613/rzs.41.3.6 fatcat:q5aduw6ykbbqtdihxhjh5clawu