Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku

2020 Sociologija i prostor  
B a r b a r a R i m a n Inštitut za narodnostna vprašanja, SAŽETAK Autori u tekstu donose informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području Žumberka. Prostor granice u znanstvenom smislu do danas je vrlo rijetko promatran kroz iskaze pojedinaca koji žive u pograničnom prostoru, pa je stoga ovo istraživanje drugačije, budući da se temelji na doživljaju i iskustvima ljudi koji stanuju uz hrvatsko-slovensku granicu. Istraživanje je pokazalo da su stanovnici s jedne i s druge strane granice
more » ... e strane granice mnogo više orijentirani jedni na druge nego što su povezani sa svojim regionalnim središtima. Granica je uvelike poremetila odnose Hrvata i Slovenaca s obiju strana, a ti odnosi do danas, usprkos ulasku Hrvatske i Slovenije u Europsku uniju, nisu vraćeni u nekadašnje okvire. Ovim se radom želi pokazati na koje su sve načine postojale veze između jednog i drugog prostora te koliko su te veze narušene nakon uspostave granice 1991. godine. U istraživanju je primijenjen povijesni i etnološki pristup, koji je vidljiv iz prikupljanja podataka iz matičnih knjiga umrlih i vjenčanih, odnosno iz metode usmene povijesti i prikupljanja priča kazivača. Na temelju matičnih knjiga umrlih i vjenčanih župa Stojdraga, Kalje, Mrzlo Polje i Sošice autor donosi podatke o intenzitetu kontakata Hrvata i Slovenaca u pograničnoj zoni Žumberka. Vidljivo je da su te veze bile uske tijekom gotovo petostoljetne povijesti u zajedničkoj državi, ali da su bračne veze bile ograničene zbog razlike u vjeroispovijesti. Iz provedenih intervjua na području Grada Samobora te Općine Žumberak vidljivo je da su stanovnici pograničnih zona bili oduvijek ekonomski, društveno i obiteljski vezani za obližnju Sloveniju. Ključne riječi: Žumberak, hrvatsko-slovenski odnosi, Sošice, Samobor, pogranična zona. 1 Rad je nastao u sklopu redovitog djelovanja Inštituta za narodnostna vprašanja iz Ljubljane, podružnica Rijeka Sociologija i prostor, 58 (2020) 216 (1): 59-84 60 S o c i o l o g i j a i p r o s t o r »Nema između nas razlike. Zovemo se susedima. Znate, Slovenci su pristojni ljudi. Oni nama nikada nisu vikali da smo Vlasi.« Geografsko područje Žumberka i prostor istraživanja Žumberak je prostor koji je prirodna granica između Hrvatske i Slovenije. Sjeveroistočna strana planine, koja pripada Sloveniji, strmija je i uža od jugoistočne i jugozapadne padine, koje pripadaju Hrvatskoj. Žumberak povezuje dinarski, predalpski i panonski prostor. U okviru regije središnje Hrvatske radi se o najvišem naseljenom prostoru. Sva su žumberačka naselja seoska, a prostor je u potpunosti omeđen hrvatsko-slovenskom granicom, i to od Gabrovice na sjeveroistoku, tokom Bregane do njena izvorišta te na jugu južnim vršnim nizom žumberačkog ravnjaka. Granica na jugu prelazi doline Slapnice i Kupčine prolazeći hrptom koji ih odvaja te do hrvatskoslovenske granice prati potok Kamenicu (Klemenčić, 1989.) . B a r b a r a R i m a n
doi:10.5673/sip.58.1.3 fatcat:mwmdg2akwvakjdikzieuacd4bi