Sažetak Teorijske rasprave o civilnom društvu uopšte, a posebno u postsocijalističkim zemljama, su veoma relevantne. One ukazuju na permanentni problem demokratizacije društvenih odnosa između političke vlasti i dijela društva koji joj neposredno ne pripada. Postoje značajna gledišta koja pripadaju tradicionalnom i modernom diskursu o civilnom društvu koja su i danas veoma aktuelna. U Bosni i Hercegovini također, u kojoj autonomno civilno društvo i razni, od države odvojeni vaninstitucionalni

more »

... mokratski oblici udruživanja i organizovanja, nisu dovoljno razvijeni. Ključne riječi: civilno društvo, političko društvo, društvo, građani, država Uvod U prethodne dvije decenije, riječ i pojam civilno društvo ušli su u našu svakodnevnu terminologiju i upotrebu, a posebno se ona intenzivirala nakon raspada socijalističkih društava i rata na prostoru bivše Jugoslavije. Mnogi smatraju da se ideja civilnog društva "vratila na dramatičan način" iz zbivanja i događaja u istočno-evropskim društvima i u teorijskim revandikacijama njihovih disidentskih krugova. Civilno društvo je postalo omiljena i dominantna tema političkih i društvenih pokreta, kao i političkih rasprava, prije svega na Istoku, što je sasvim razumljivo zbog njegovog odsustva iz političke prakse, ali i na Zapadu, zbog neprestane diskurzivne retorike o demokratizaciji društva. Interesovanje za problem civilnog društva potiče od uočavanja realne potrebe za oživljavanjem nekih pojmova iz prošlosti, koji danas imaju svoje posebno značajno i podsticajno mjesto u sagledavanju i proučavanju društvenih pojava i političkih odnosa. U tom smislu je u pravu Majkl Edvards (Michael Edwards) kada je rekao da "prvi korak ka boljem razumijevanju građanskog * Dr. sc. Momčilo Šavija zaposlen je u JU Radnički univerzitet u Banja Luci. E-mail: radnickiuniverzitet@teol.net. Momčilo Šavija djelovanja sredstava masovnih informacija, demokratsku političku kulturu, prava na građansku neposlušnost, i slično. 4 Kao što je poznato, istorijski razvoj ideje o civilnom društvu ima svoju dugu tradiciju, još od antičkog vremena. Da bismo vidjeli kako je tekla svojevrsna geneza razvoja ideje o civilnom društvu, poći ćemo najprije od antike. Pojam građansko ili civilno društvo (engl. civil society) nije uvijek imao isto značenje, što je i razumljivo s obzirom na nivo društvenog, političkog i filozofskog znanja i društvenih praksi kroz istoriju. O ovom pojmu se na izvjestan način govori i u antici, gdje se pravi razlika između politeje i polisa kao područja javnog djelovanja i upravljanja, zakona i slobode, opšteg državnog dobra i pravde, i oikosa, kao područja privatne sfere, privatnog domaćinstva i nužnosti. Tako se i pokazuje da je ideja o stvaranju civilnog društva relativno stara i da je, kad je riječ o grčkoj tradiciji, ona anticipirana u zahtjevu za ostvarenjem opšteg državnog dobra i pravde. U ovom periodu posebno vrijedi izdvojiti gledišta sofista. Oni su tvrdili da na nastanak društva ne utiču natprirodne sile, već da je društvo proizvod društvenog ugovora. Kako je prirodno stanje ljudi stanje sukoba i konflikata, oni su prinuđeni da se sporazume kako bi te probleme riješili -i tako nastaje država. Iako se po svojoj prirodi ljudi međusobno razlikuju, ipak su prema prirodnom zakonu svi jednaki, jer su "srodnici, pripadnici jedne zajednice i sugrađani po prirodi (physei), a ne po ljudskom zakonu (nomos), jer je jednako jednakome po prirodi srodno, a zakon (nomos) nasilnih ljudi mnogo toga im nameće protiv prirode" (Hipija). Iako su ljudi po prirodi jednaki, ipak tu jednakost međusobno narušavaju uvodeći zakone i običaje koji djeluju u suprotnosti sa ljudskom prirodom. Zato Alkidamant ističe da je "zakon tiranin među ljudima", smatrajući da je zakon to sredstvo koje uspostavlja nasilje i sukob među ljudima, čime je u suprotnosti sa ljudskom prirodom. U svojim filozofskim razmišljanjima, sofisti su isticali značaj razuma i čovjekovog iskustva; kritikovali su mitske, mistične i iracionalne predstave i predrasude posmatranja države. Također, treba napomenuti da su sofisti razvili nekoliko gledišta o državi, od kojih bi se jedna mogla svrstati u teoriju društvenog ugovora -čovjekovo prirodno stanje je stanje sukoba, koje nagoni ljude da se sporazumijevaju i da stvore državu koja će im omogućiti sigurnost. Zato je "najgori čovjek u civilizovanoj državi vrjedniji od najboljeg divljaka" (Pitagora). 5 Korijene pojma civilno društvo moguće je naći kod Aristotela, kod kojeg civilno društvo koincidira sa državom. Njegovo politiké koinonia -građansko 4 D. Vujadinović, Pojam civilnog društva u savremenom kontekstu, u: Između autoritarizma i demokratije: Srbija, Crna Gora, Hrvatska, Knj. II, Civilno društvo i politička kultura (Ur. D. Vujadinović, L. Veljak, V. Goati, V. Pavićević), "CEDET", Beograd, 2004, str. 15. 5 Cf. A. Fiamengo, Osnove opće sociologije, "Narodne novine", Zagreb, 1971, str. 15-16.