Društvena teorija i postnormalna znanost

Božo Kovačević
2016 Revija za Sociologiju  
 Alex Law. Social Theory for Today: Making Sense of Social Worlds. Los Angeles: SAGE, 2015, 344 str. Alex Law, profesor sociologije na Sveučilištu Abertay u Škotskoj, napisao je -kako to i njezin naslov sugerira -vrlo ambicioznu knjigu. Ona pokušava uobličiti društvenu teoriju koja bi odgovarala složenoj stvarnosti suvremenog svijeta. Taj svijet je od vremena nastupanja prosvjetiteljstva i modernosti obilježen krizom. Različite teorije o društvu pokušaji su pronalaženja odgovora na pitanja o
more » ... vora na pitanja o skrivenim zakonima u skladu s kojima se odvijaju naizgled kaotične promjene društvene zbilje. Mnoštvo teorija o društvu i -za razliku od prirodnih znanosti -nepostojanje jedne neupitne paradigme navode na pomisao o krizi društvene teorije. Takvo stanje posljedica je narcizma malih razlika i teorijskog harangiranja (theory-baiting) koje se provodi sa svrhom da se pod svaku cijenu pokaže da suparnička teorija nije prihvatljiva. Umjesto takvog pristupa Law predlože da se u relevantnim društvenim teorijama prepozna ono vrijedno čime svaka od njih pokušava odrediti probleme društvene zbilje. Tako bi se mogli prepoznati dugoročni obrasci teorijskog razvitka. »Nužna dionica u teorijskom napretku je razumijevanje protivnika u bilo kojoj teorijskoj raspravi kao mogućih saveznika, ne kao neprijatelja koji trebaju biti uništeni, jer su oni možda otkrili prave probleme koji zahtijevaju ozbiljnu sociološku analizu« (Law, 2015: 299). U istom duhu on konstatira da je isticanje fatalnih pogrešaka u suparničkim teorijama »skolastička igra koja nužno izaziva krizu« (Law, 2015: 301). Nasuprot pretjeranoj specijalizaciji i fragmentaciji sociologije, Law se zauzima za teorijsku sintezu. Ta sinteza ipak ostaje nejasna jer ona ne podrazumijeva standardni pojmovni vokabular ni standardnu metodologiju. Temeljem načina na koji obrađuje pojedine primjere iz tradicije društvene misli i referenci na koje se poziva u svojim interpretacijama možemo zaključiti da bi se ta sinteza zasnivala na Bourdieuu i poststrukturalističkom/postmodernističkom razumijevanju teorije kao načina konstruiranja predmeta koji se proučava. Pomalo u neskladu s najavom iz naslova knjige da će ponuditi društvenu teoriju za današnji svijet, Law zapravo nudi još jedno od čitanja priznatih i nepriznatih klasika društvene misli. Ta povijest društvene misli opisana je u trinaest zaokreta, od Comteova pozitivističkog i Marxova zaokreta do, u konačnici, relacionističkog zaokreta Norber-
doi:10.5613/rzs.46.1.4 fatcat:iccwwbv5anc23bmc4yqizfah7y