NEKI REZULTATI EKSPLOATACIJE BRDSKIH SASTOJINA SKUPNIM RADOM UZ OSVRT NA IZBOR METODE STUDIJA VREMENA SOME HARVESTING RESULTS IN HILLY STANDS BY GROUP LABOR WITH A REVIEW OF SELECTION OF TIME STUDY METHOD
Željko Zečić, Tomislav Porsinsky, Marijan Šušnjar
unpublished
SAŽETAK: U ovome se radu iznose rezultati istraživanja eksploatacije brdskih sastojina skupnim radom te razmatraju prednosti i nedostaci metoda mjerenja vremena pri sječi, izradbi, privlačenju i preuzimanju. Skupni rad odvijao se u bukovoj sastojini starosti 55 godina, u brdskom području središ njeg panonskog gorja na nadmorskoj visini između 550 i 700 m. Srednji prsni promjer posječenih stabala je 21 cm, a srednji obujam stabla je 0,30 m 3. Radnu skupinu čine pet radnika, i to dva sjekača,
more »
... traktorista ijedan rad nik na pomoćnom stovariš tu. Efektivno je vrijeme sjekača na sječi i izradbi te pripremi i vezanju tovara po stablu 3,69 minuta, odnosno 12,30 min/m 3. Pri doradi i preuzimaju drvnih sortimenata na pomoćnom stovarištu efektivno vrijeme po jednom komadu oblog drva je 0,99 minuta, odnosno 6,21 min/m 3. Drvo je privlačio zglobni šumski traktor Ecotrac V'-11-1033F. Norma je vremena traktora za udaljenost od 150 do 650 m u rasponu od 25,06 min/m 3 do 32,75 min/m 3. Norma je vremena istovremene sječe i izradbe 17,86 min/m 3. Iz navedenih vrijednosti moguće je izračunati odnos normi vremena sječe i privlačenja drva te prema njima uspostaviti dinamički optimalnu organizaci ju skupine. Ključne riječi: studij vremena, sječa i izradba, privlačenje, preuzi manje, norma vremena PROBLEM-Scope ZNAČAJKE SKUPNOGA RADA-Characteristics of group labor Skupni je rad opisan kao istovremeni rad skupine ljudi na istom radnom zadatku, istom prostoru i u slože noj međusobnoj suradnji. Skupnim se radom radovi sje če, izradbe i transporta drva izvode usporedno. Takav način rada omogućuje da drvo vrlo brzo nakon sječe u potpuno svježem stanju dolazi na stovarište kupca. U Hrvatskoj je skupni rad prvi put primijenjen 1979. na području Uprave šuma Bjelovar. Na području Uprave šuma Požega skupni rad je primijenjen nešto kasnije i to 1982. u dovršnom sjeku hrasta kitnjaka, odjel 69 u g. j. Sjeverni Dilj I. Sljedećih se godina * Dr. se. Željko Zečić, mr. se. Tomislav Porsinsky, Mr. sc. Marijan Šušnjar, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zavod za iskorištavanje šuma, Svetošimunska 25, 10002 Zagreb skupni rad pratio i oblikovao kako bi se postigla najbo lja struktura skupine. Osnovne su značajke skupnoga rada: zajednički radni nalog; sudjelovanje više radnika u izvršenju rad noga naloga; prilagođena tehnologija rada; ravnomjer na raspodjela učinka i osobnoga dohotka; zajednička odgovornost za ispunjenje radnoga naloga; zajednički odlazak na rad i povratak; zajednička raspodjela utroš ka goriva i maziva; zajednička raspodjela troškova; prisutnost poslovođe koji dnevno nadzire tijek rada (Zečić 1998). Pri sastavljanju određene skupine za svakoga se po jedinca ispituje nekoliko elemenata: opća sposobnost sjekača, starost, prethodni rezultati rada, mjesto sta novanja, poznavanje rada i sredstava rada i dokumenti 381
fatcat:jukgs6f4dnb4bbyetj3xtg6pbe