Croatian Abstracts / Kroatische Zusammenfassungen
Apstrakti

Editor
2014 European Journal of Mental Health  
My Special Prayer": Self, bog i molitva: Članak prikazuje kako na vjersko ponašanje djeluje samoljublje, jedno važno obilježlje osobnosti u egocentričnim društvima. Zapadnu kulturu naših dana obično smatraju ekspresivno individualističkom, koja teži ka samoostvarenju. Za nju je najkarakterističnije kako su ljudi skloni da sebi pripišu božje osobine. U psihologiji se to naziva narcizmom. Široki spektar narcizma pokazuje kako pokušaji da se egu pripišu božje osobine nisu uvijek uspješne. Takve
more » ... be sanjare o tome da mogu postati ravni bogovima, ali im je istovremeno slika o samome sebi prekrhka da bi ovi pokušaji postali uspješni. Uspjeh toga narcističkog nastojanja ima učinak na vjersku djelatnost, naprimjer na molitvu. Gradeći na ranija empirijska istraživanja i na jednu studiju prikazat ćemo kako su povezani samoobožavanje, narcizam i molitva. Oni koji se uspješno samoobožavaju, drukčije se mole nego oni koji su u tome neuspješni. Prvi svoje molitve upućuju sebi ili nekoj anonimnoj višoj vlasti, potonji jednom osobnom Bogu. Ključne riječi: egocentričnost, self, otvoreno ili skriveno samoljublje, molitva, narcizam Ferenc Köteles & Péter siMor (str. 20) Bojazan modernog doba za zdravlje, somatosenzorna amplifikacija, strah za zdravlje i dobrobit: Presječno ispitivanje: Cilj istraživanja je ispitivanje povezanosti između bojazni za zdravlje modernog doba, somatsko-senzorne amplifikacije, straha za zdravlje i psihološkog blagostanja. U presječnom ispitivanju pomoću upitnika sudjelovalo je 180 bolesnika koji posjećuju svoga kućnog liječnika (prosječna dob=48.2 ± 15,76 godina) i 344 studenta (prosječna dob=21.5 ± 2.09 godina), popunivši skalu bojazni za zdravlje modernog doba, skalu somatosenzorne amplifikacije, skraćenu varijantu skale straha za zdravlje, upitnik pozitivnog i negativnog afektiviteta, kao i upitnik WHO-5. Prema rezultatima, somatosenzorna amplifikacija i strah za zdravlje neviosno jedno od drugog povezani su s bojazni za zdravlje modernog doba. Između straha za zdravlje i dobrobiti nadaje se veza obrnutog smjera. Prema rezultatima korelacijske analize strah za zdravlje modernog doba nije korelirao s dobrobiti i stajao je u slaboj pozitivnoj vezi s pozitivnim afektom, a u regresivnom ispitivanju pak pozitivno se vezivao s oba, nakon kontrole socioekonomičnih čimbenika, negativnog afektiviteta i straha za zdravlje. Strah za zdravlje modernog doba obično se smatra maladaptivnom kognitivnom strukturom, ali po sadašnjim rezultatima ovo stajalište se može promisliti. Ključne riječi: somatosenzorska amplifikacija, strah za zdravljem, dobrobit, opažajna kontrola
doi:10.5708/ejmh.9.2014.1.abs.hro fatcat:uadmid34ffbj3llw4dyw2iybp4