POŠUMLJAVANJA, SADAŠNJE STANJE I PERPEKTIVE U GLOBALNOM RAZVOJU AFFORESTATION, CURRENT SITUATION AND PROSPECTS IN GLOBAL DEVELOPMENT

Milan Oršanić
unpublished
SAŽETAK: U radu se iznose podaci o globalnom kretanju površina novo­ podignutih šumskih kultura, trendovi kod izbora vrsta, kao i namjena te neke usporedbe s trendovima kod pošumljavnja kod nas. Uočljivo je da se ipak u svijetu vrši jače obešumljavanje nego podizanje novih šumskih površina. Naj­ veće površine novopodignutih šumskih kultura podignute su u Aziji. Razlog tomu je ponajprije jeftina radna snaga, kao i velika potražnja za drvetom. Kulture se podižu ponajprije kao namjenske, znači
more » ... amjenske, znači poznat je cilj gospodare­ nja. U Hrvatskoj u zadnje vrijeme vrlo malo se pošumljava. Iako godišnje izgori na desetke tisuća priobalnih šuma, pošumljavanja su vrlo skromna. Izuzetno kvalitetna tla vriština i bujadnica kojih ima preko sto tisuća hektara uopće se ne pošumljavaju. Ne postoji program na državnoj razini što će biti s napuštenim poljoprivrednim zemljištem i nekim drugim zemljištima, koja danas stoje prazna i prepuštena su prirodnoj sukcesiji. Ključne riječi: Šumske plantaže, pošumljavanje, obešumljavanje, nove vrste, cilj gospodarenja, bioraznolikost, ophodnja. UVOD Introduction Prema FAO procjenama (FRA 2000) godišnje se u svijetu podigne preko 4,5 mil. novih šumskih kultura, a od toga preko 3 mil. ha uspješno. FAO definicija za šumske plantaže ili sađene šume je da su to kultivirani šumski ekosustavi osnovani sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena u procesu pošumljavanja ili umjetne obnove, primarno za produkciju drvne tvari, zaštiti tla i vode ili zaštiti od vjetra. Obično se podižu alohtonim ili autoh­ tonim vrstama gdje je minimalna površina 0,5 ha, kroš­ nje drveća pokrivaju minimalno 10 % površine i totalna visina odraslih stabla je veća od 5 m. Prema procjenama u zadnjih desetak godina nestalo je preko 126 mil. ha šuma, a podignuto je samo 32 mil. ha. Uočljiv je veliki nesrazmjer između obešumljavanja * Doc. dr. se. Milan Oršanić, Šumarski fakultet, Zavod za uzgajanje šuma, p. p. 422, 10 002 Zagreb kao i podizanja novih šuma. Iako su u mnogim zemlja­ ma uvedene stroge mjere u cilju sprječavanja daljnjeg obešumljavanja, trend je i dalje prisutan. Šumski eko­ sustavi kao najviši i najsavršeniji oblik zemaljske bio-raznolikosti, zadnjih desetak godina predstavljaju ključ­ ni elemenat u zaštiti bioraznolikosti mnogih država. Upravo iz tih razloga mnoge novopodignute šumske kulture predstavljaju zamjenu za prirodne šume, koje su na mnogim mjestima ili uništene ili njihove površine smanjene do alarmantnih površina. U mnogim dijelovima svijeta šumske kulture čine glavni izvor drveta te ponegdje preostaje čak i za iz­ voz. Procjenjuje se da površina podignutih šumskih kultura iznosi 187 mil. ha. To predstavlja samo 5 % od ukupno šumskog pokrova na zemlji. Uglavnom, pred­ njače zemlje Azije na koje otpada 62 % šumskih kul­ tura. Od vrsta dominiraju vrste roda Pinus s oko 20% te Eucalyptus 10 %. Prema namjeni uglavnom domini­ raju industrijske plantaže 48 % (zamjensko industrij­ sko drvo i celuloza) te neindustrijske plantaže s 26 %. 35
fatcat:yvhehk2gcred3jqe3bo3nxwkqu