GEOMETRIJSKE PARADIGME KATHERINE HOUDEMENT I ALAINA KUZNIAKA

Snježana Jovičić
2015 Broj   unpublished
Sažetak: Potreba za razumijevanjem geometrije u savremenom svijetu je poželjna, upravo zbog toga nastava matematike treba prvo nastavnicima, a zatim i učenicima da obezbijedi kvalitetna znanja iz oblasti geometrije. U radu je pokazano kako studenti koji se školuju za nastavnike rješavaju jedan zadatak iz geometrije. Predstavljene su tri različite paradigme, koje su formulisali K. Houdement i A. Kuzniak, na koje je podijeljena elementarna geometrija, a to su : prirodna geometrija (Geometrija I),
more » ... ija (Geometrija I), prirodna aksiomatska geometrija (Geometrija II) i formalističko aksiomatska geometrija(Geometrija III). Navedene paradigme su upoređene i suočene sa Van Hiele-ovim pristupom geometriji, što je predstavljeno tabelom 2. Ključne riječi i fraze: geometrija, paradigme Abstract. The need to understand the geometry of the modern world is desirable precisely because mathematics teaching should first teachers, and students and to provide quality knowledge in the field of geometry. It is shown that students who are studying for teachers solve one task geometry. Presented three different paradigms, which are formulated Houdement K. and A. Kuzniak, which is divided into elementary geometry, namely: natural geometry (Geometry I), natural axiomatic geometry (Geometry II) and formalistic axiomatic geometry (Geometry III). Listed paradigms are compared and confronted with the Van Hiele's approach geometry, which is presented in table 2. Key words and phrases: geometry, paradigms Math. Subj. Classification (2010): 96G50 ZDM Subject Classification (2010): G10, G80 1. Uvod Tokom svog školovanja učenici se susreću sa različitim matematičkim svijetovima, najmanje sa numeričkim i geometrijskim. U svijetu brojeva, objekti tj. brojevi predstavljaju "apstraktne znakove" koji dočaravaju količinu na koju se odnose. Nasuprot tome, u geometrijskom svijetu objekti često ostaju prostorni. I u stvari način je vrlo dug od pravog prostornog objekta do "figuralnog koncepta" (Fischbein, 1993). Mnogi poznati istraživači, kao što je Van Hiele (1986), su bazirali pedagoški pristup geometrije na razvoj koncepcije figure i njegove obrade. Učenici shvataju da je globalni i perceptivni pristup jedan od strukturnih načina da spoznaju geometriju. Ključna tačka ovog razvoja je pojava dedukcije, koja omogućava prelaz sa "vidjeti u znati" (Parzysz, 1988). K. Houdement i A. Kuzniak smatraju da je ovaj pristup geometriji u velikoj mjeri tačan, ali suviše strog, naročito zato što oni žele da razumiju prepreke koje postoje kod odraslih koji žele da postanu učitelji. Zaista, nekoliko mislioca je pokazalo iluzije naučnih koncepata iz matematike, a kulminacija tih konfliktnih pogleda istorije ideja je postignuta sa
fatcat:qjg3iz4vbzclzpnckuc4pepgfa