Sažetak Cilj rada je ukazati na kompleksnost odabira tiskane periodike pri procesu digitaliziranja. Nastoji se ak-tualizirati potreba sustavnih analiza ove vrste građe pri njenom razmatranju za prijenos u digitalni oblik. U radu su ponuđeni elementi i redoslijed njihovog sprovođenja kroz preporuku analize pri selekciji ti-skane periodike. Preporuke se oslanjaju na praktični primjer provođenja ovakve strukture u visokoškolskoj knjižnici. Abstract The paper draws attention to the complexity of

more »

... ecting the printed periodicals upon digitalization process. It emphasizes the need for sistematic analysis of this sort of materials upon consideration for digital storage. The paper offers elements and their sequence through recommendation of analysis upon selection of printed periodicals. Recommendations rely on practical example of conducting this kind of structure in University Library. Potreba za selekcijom Današnji znanstveni diskurs se skoro u potpunosti odvija kroz digitalno okruženje koje nudi mnoge olakšice i nove mogućnosti ali i zahtijeva nova pra-vila. Nova pravila podrazumijevaju prihvaćanje dru-gačije organizacije i savladavanje novih praksi koje se temelje na digitalizaciji kao sredstvu povezivanja informacija i korisnika u svijetu digitalne kulture 1. Pravila donedavnih načina istraživanja i komunicira-nja se mijenjaju, što je svima do sada u potpunosti jasno, prihvatljivo, čak što više i poželjno. Međutim, problem nastaje kada se u digitalnu sferu ulazi bez modulacije pravila analognog načina tretiranja građe i kada se dosadašnje navike direktno primjenjuju u novom, drugačijem okruženju. Time, olakšice i na-predak "novog" nisu u prvome planu, već problemi s kojim se suočava "staro" bez prethodne pripreme i mogućnosti za prilagođavanje. Obzirom da se digital-na kultura munjevito razvija, svakim je danom jasnije kako novi načini nose pored dobrih i loše elemente te da bi morala postojati svijest kako svaka prednost i olakšica pored savladavanja praktičnih vještina im-pliciraju jedan novi splet etičkih i zakonskih pitanja. Tiskana periodika se na tom polju eksplicitno suoča-va ponajviše s pitanjima autorskih i srodnih prava te pitanjem dugoročne zaštite. Pri izgradnji digitalnih periodičnih repozitorija na osnovu tiskanih origina-la potrebno je jasno promišljati o činjenici da postoji znanstvena literatura (uz dio lijepe književnosti) koja nije prikladna za digitaliziranje te je najbolje koristiti ju u tiskanom obliku. 2 Da bi se interaktivnost i infor-macijski intenzitet kao atributi digitalnog oblika isko-ristili na pravi način sadržaji kojim se pripisuju tre-bali bi biti na pravome mjestu, tačnije, trebali bi biti prepoznatljivi i upotrebljivi korisnicima zbog kojih se stvaraju. Takvo što podrazumijeva pažljiv odabir i organiziranje tiskane građe još prije prenošenja u di-gitalni oblik. Selektivni pristup tiskanoj periodici pri razmatranju za digitaliziranje ne samo da je poželjan već je i nužan. S jedne strane na taj način se izbjegava dodatno zagušivanje digitalnog znanstvenog prostora u kojem se sve teže snalaziti. Također, s druge strane, izbjegava se ulaganje u prazno, tj. ulaganje u sadr-žaje koji se neće koristiti, koji su već digitalizirani ili koji ne bi zadovoljili svrhu postojanja digitalnog 1 Usp. Šojat-Bikić, Maja. Baštinski pristup digitalizaciji povijesnih novina: od povijesnih novina do digtalne zbirke sadržaja // Medijska istraživanja 12, 2 (2006), str. 20. 2 Usp. Gorman, Michael. Postojana knjižnica: tehnologija, tradicija i potraga za ravnotežom. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2006. Str. 107.