Porezni klin u Bosni i Hercegovini

Akif Pezerović
2013 Financing  
Naučni časopis za ekonomiju -04/12 5 UVOD Sistemi oporezivanja dohotka danas u pravilu polaze od istovjetnog koncepcijskog osnova (teorija tržišnog dohotka), a sam sistem, u skladu s neoliberalističkim shvatanjima, trebalo bi, između ostalog, da je relativno jednostavan, sa jednom poreznom stopom (fl at tax rate), ili najviše 2-3 stope, sa malim brojem poreznih odbitaka, oslobođenja ili izuzimanja od oporezivanja. Na tendencije ka jednobraznosti sistema uticala je, prije svega, opća
more » ... a, odnosno sve veća mobilnost ljudi, kapitala, roba i usluga, nastanak ekonomskih integracija, i s tim u vezi porezna konkurencija, međunarodni sporazumi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (čije zaključivanje, između ostalog, pretpostavlja slične porezne sisteme), itd. Ako bi sistemi oporezivanja bili zasnovani na drugačijim koncepcijskim osnovama, bez sumnje da bi bili faktor smetnji daljnjim integracijama. Međutim, i pored trenda ka smanjenju razlika između poreznih sistema u pojedinim zemljama, i dalje ostaju značajne razlike, iako ne u samoj fi lozofi ji oporezivanja koliko u "poreznoj presiji", odnosno u poreznom opterećenju. Visina poreznog tereta u nekoj zemlji zavisi od ciljeva politike oporezivanja (fi skalni, ekonomski, socijalni, populacioni i dr.), ali, objektivno, i od veličine baze oporezivanja, tj. dohotka, tradicije koju sistem oporezivanja dohotka ima u ukupnom poreznom sistemu, osposobljenosti poreznih vlasti da upravljaju sistemom, i dr. Međutim, na međunarodnom planu evidentna su nastojanja da se nađe zajednički nazivnik za mjerenje porezne presije stvarnog ili hipotetičkog dohotka. Tako utvrđen dohodak hipotetičkog poreznog obveznika se potom "propusti" kroz sistem oporezivanja pojedine zemlje, te se posmatra rezultat oporezivanja. Tako dobijene informacije koriste kako strani ulagači, tako i zaposlenici koji imaju mogućnost biranja mjesta rada, a mogu poslužiti i fi skalnim vlastima pri defi niranju ciljeva porezne politike. Cilj postavljen u ovom radu je da "porezni pritisak" na bruto dohodak zaposlenika, odnosno bruto platu u Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu: BiH) uporedimo sa drugim zemljama koristeći jednoobraznu metodologiju, te da ukažemo na značaj koncepta dohotka i posljedice pri vođenju porezne politike. Jedinstven pristup pri mjerenju "tereta poreza i doprinosa" koji se plaćaju na dohodak od rada značajan je iz razloga što još uvijek nije u BiH u praksi do kraja implementiran bruto koncept dohotka, te korisnicima informacija o "poreznoj presiji", obično ulagačima, otvara različite dileme (da li se stope primjenjuju na bruto ili neto osnovicu, radi li se o neto dohotku prije ili poslije poreza, da li osnovica uključuje i doprinose koji se plaćaju na teret poslodvaca, itd.). U tom smislu, prvo ćemo predstaviti prosječnu poreznu stopu kao pokazatelj stvarnog poreznog opterećenja bruto dohotka od nesamostalne djelatnosti, i to kako je tu stopu utvrdila revizorska kuća KPMG International. Naime, KPMG International je BiH rangirala na 19. mjesto po visini obaveza na bruto dohodak od nesamostalnog rada, i to od ukupno posmatranih 94 zemlje koje obrađuje ova kuća. To nije ohrabrujuća poruka ulagačima, s obzirom na to da su zakonske obaveze koje se plaćaju iz bruto dohotka sastavni dio troška rada, ali ni zaposlenima, zbog visokog učešća države u njihovim primanjima. S tim u vezi, analizirat ćemo da li je, i u kojoj mjeri primijenjena metodologija adekvatna za izračunavanje poreznog tereta na ukupna primanja zaposlenika za BiH, kao i druge zemlje sličnog nivoa razvijenosti. Drugo, porezno opterećenje u BiH ćemo potom sami utvrditi po metodologiji koju koristi OECD za zemlje članice, s obzirom na to da, po nama, ovaj pristup za manje razvijene zemlje daje realnije rezultate. Naime, i kad porezna opterećenja jesu relativno visoka, ne moraju biti presudan faktor koji utiče na visinu troška rada, koji je svakako bitan aspekt koji će ulagač uzeti u obzir. Na kraju, s obzirom na visok nivo opterećenja dohotka od nesamostalnog rada porezom i doprinosima u BiH, razmotrićemo mogućnosti njihovog sniženja. Akif Pezerović * Porezni klin u Bosni i Hercegovini Rezime U radu je prezentiran porezni klin u BiH (entiteti i Distrikt), i uporedba sa zemljama OECD-a i nekim drugim zemljama. Porezni klin je razlika između troška rada poslodavca i neto dohotka zaposlenika. Koristeći OECD metodologiju i metodologiju KPMG International, ovaj rad će pokušati da odgovori na pitanja: koliko je visok porezni klin u BiH, kako ga smanjiti, i kako koncept dohotka utiče na poreznu politiku. Ključne riječi: porezni klin, troškovi rada, BiH, porez na dohodak, doprinosi za socijalno osiguranje, OECD. Abstract In this paper has been presented the tax wedge in B&H (entities and Distrikt), and comparison with OECD and some other countries. The tax wedge is the difference between the employer's labour costs and the net take-home pay of the employee. Using OECD methodology and methodology of KPMG International, this article will try to answer these questions: how high is the tax wedge in B&H, how to reduce it, and how the concept of income effect on tax policy.
doi:10.7251/fin1204005p fatcat:icbrynk6abekbbpzopz2xwj66e