Marble Sculptures from Narona – the Problem of Museum Presentation
Mramorne skulpture iz Narone - problem muzejske prezentacije

Vinka Marinković
2014 Portal, journal of the Croatian Conservation Institute  
ključne riječi: mramor, antičke skulpture, Vid (Metković), arheološka istraživanja, Narona, konzervatorsko-restauratorski radovi, prezentacija nesamostojećih skulptura sažetak: Na arheološkom nalazištu Vid-Narona 1995. godine otkriven je i istražen antički rimski hram -Augusteum. Tom prilikom pronađeno je šesnaest antičkih mramornih skulptura visoke umjetničke vrijednosti, nadnaravne veličine. Skulpture koje prikazuju rimske vladare i članove njihovih obitelji zatečene su u dijelovima i
more » ... ijelovima i obezglavljene. Na njima je proveden opsežan proces konzervatorsko-restauratorskog zahvata, provedene su analize materijala i uzroka propadanja, čišćenje, spajanje i konzervacija mramorne strukture te radovi krajnje prezentacije. Riječ je o dugogodišnjem kompleksnom projektu u kojemu je sudjelovao velik broj domaćih i inozemnih institucija i stručnjaka, a rezultirao je muzejskim postavom jedne od najcjelovitijih zbirki rimske skulpture općenito. Jedan od najsloženijih problema koji su se pojavili tijekom projekta jest prezentacija pojedinih skulptura koje zbog oštećenja nisu mogle stajati samostalno u prostoru. P ronalazak antičkog Augusteuma i carske naronske skupine skulptura 1995. godine na lokalitetu Plećaševe štale u središtu Vida pokraj Metkovića, bilo je, može se reći, zaista sasvim neočekivano arheološko otkriće (sl. 1). Uslijedio je niz sustavno vođenih, vrlo složenih i problematičnih zahvata prilikom gradnje i uređenja Arheološkog muzeja Narone koji su obuhvatili i prezentaciju otkrivenih rimskih skulptura. Skultpure su stručno obrađene, istražene, na njima su obavljeni konzervatorsko-restauratorski radovi koji su, uključivši velik broj institucija i raznorodnih stručnjaka, rezultirali muzejskim postavom jedne od najcjelovitijih zbirki rimske skulpture općenito. U tekstu ovog članka problematizira se jedan segment cijelog projekta, a to je tehnička realizacija i prezentacija nesamostojećih skulptura u muzejskom prostoru. Kontekst pronalaska skulptura Antički grad Narona (danas Vid kod Metkovića) bio je dosad poznat samo užem krugu stručnjaka 1 te iznimno lokalnom stanovništvu koje je prigodom poljskih radova povremeno nalazilo brojne arheološke artefakte. Prva sustavna arheološka istraživanja počinju potkraj 19. stoljeća, 2 intenziviraju se nakon Drugog svjetskog rata, odnosno 1951. godine 3 te se nastavljaju početkom 1970-ih kad je pronađena Vespazijanova glava 4 nadnaravne veličine. Osamdesetih godina otkrivene su dvije starokršćanske bazilike na trasi vodovoda koje potvrđuju povijesnu i arheološku slojevitost Narone. 5 Navedena istraživanja, iako izvedena parcijalno i s vrlo skromnim sredstvima, ipak su dala operativne rezultate i mnogo arheološkog materijala koji su posvjedočili o postojanju važnog rimskog lokaliteta s jakom ekonomskom podlogom. Međutim, tek nakon 1991. godine, kad su poduzeta prva opsežna, sustavna i višegodišnja arheološka istraživanja 6 koja su četiri godine poslije rezultirala pronalaskom rimskog hrama, zanimanje šire stručne javnosti biva usmjereno na Naronu. Riječ je o hramu s celom i predvorjem, od kojega je ostalo sačuvano popločenje pred ulazom, ulazni prag, zidovi u visini od jednog do tri metra, pod izrađen Vinka Marinković
doi:10.17018/portal.2014.1 fatcat:xoq5h4m3s5f2zlkueqnhup3y4y