@article{butorac_zuckerman_punoš_2017, title={Uporaba lijekova srednjoškolaca i studenata u Zadru (pilot istraživanje)}, DOI={10.15291/ai.1245}, abstractNote={Još davne 1804. stručnjaci s područja farmakologije bili su zainteresirani za lijekove na bazi opijuma, svjesni njihovih terapijskih učinaka. Godine 1925. ustanovljena je kemijska formula morphina, derivata opijuma, što predstavlja značajan pomak u razvoju, proizvodnji i medicinskoj terapiji lijekovima (Richard i Senon, 1999: 279). "Ali, prekomjerna doza može uzrokovati zastoj disanja i smrt konzumenta", ističe dr. Lucas Salamon (2010: 116). On naglašava da svaka zlouporaba lijekova, napose iz skupine sedativa, stimulansa i analgetika, na isti način kao konzumiranje opojnih droga djeluje na mozak, noseći rizik trovanja, nastanak psihičke i fizičke ovisnosti, i/ili smrti. No, ta izvješća ne sprečavaju da sve veći broj ljudi prekomjerno koristi lijekove. Prema nekim procjenama više se mladih u dobi od 16 do 24 godine "drogira" lijekovima nego svim ostalim drogama, uključujući i marihuanu. Problem je posebno izražen u SAD, gdje zlouporaba kontroliranih lijekova izaziva više smrtnih slučajeva nego bilo što drugo, s izuzetkom automobilskih nesreća. Sve više se govori o lijekovima kao "novim drogama".Prikazano pilot-istraživanje provedeno je među 300 srednjoškolaca i studenata u Zadru U radu se iznose podatci koji barem djelomično rasvjetljavaju stavove i odnos mladih prema lijekovima: proširenost zlouporabe, razloge, informiranost o štetnim posljedicama po zdravlje, skupine najčešće korištenih lijekova, konzumiranje s alkoholom i slično. Relativna marginalizacija ovog problema u školskim preventivnim programima zahtjeva sustavno promišljanje problema.}, publisher={University of Zadar}, author={Butorac and Zuckerman and Punoš}, year={2017}, month={Oct} }